Brojke zaraženih koronavirusom svakim su danom sve gore, obarajući pritom neslavne rekorde. S jedne strane djeca pohađaju školu na daljinu, s druge strane klubovi i kafići su puni. Procijepljenost je na niskim razinama, a cijepljenje odbijaju čak i neki zdravstveni djelatnici. Sve se više šuška o tome da će covid potrebe osim takvim djelatnicima trebati i nekim drugim zanimanjima.
>>>Stožer uvodi obvezu covid potvrda za javne i državne službenike, ograničava okupljanja
Što o proširenju upotrebe obaveznih covid potvrda misle naši građani doznali smo anketom na portalu MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 1.200 ispitanika.
Većina protiv uvođenja potvrda na radnim mjestima
Čak dvije trećine ispitanika (67%) ne slaže se s uvođenjem covid potvrda na radnim mjestima, bilo u javnom, bilo u privatnom sektoru. Takav stav argumentiraju slobodom odlučivanja i činjenicom da se i cijepljeni mogu zaraziti, ali i prenijeti zarazu te u tom smislu cjepivo ne štiti niti nas niti ljude oko nas.
“Treba postojati sloboda odluke, u smislu, ako se netko želi cijepiti neka se cijepi, a ostale koji se ne žele neka sami preuzmu odgovornost za svoje postupke,” komentira jedan ispitanik.
Svaka četvrta osoba (27%) covid potvrde bi uvela za sve djelatnosti jer, kako kažu, to je jedini način da obuzdamo epidemiju i vratimo se normalnom životu.
“To je jedini način da se poveća postotak procijepljenosti i da se riješimo ove situacije. Dok je god na dobrovoljnoj bazi neće se povećat procijepljenost,” poručuju.
Najmanji dio ispitanika, njih tek 6% smatra kako bi obavezne covid potvrde trebalo uvesti samo za određene djelatnosti i kategorije zanimanja kao što su zdravstvo, prosvjeta i trgovina. Također, neovisno o djelatnosti za sve zaposlenike koji su u doticaju s velikim brojem ljudi, rade u velikim uredima ili pak imaju kontakta sa strancima.
>>>Djelatnici bez Covid potvrde ‘gube naknadu za rad’ | ministar
“Sve grane medicine, državne institucije, poput sabora, suda, prosvjeta, sport. i određene velike kompanije u kojima ima doticaja sa strancima ili ljudima koji rade u inostranstvu,” ističe jedan od sudionika istraživanja.
Sudjelovalo je više od 1200 ispitanika. Zbog jednostavnosti ispunjavanja ankete nisu zabilježeni demografski podaci o ispitanicima tako da se rezultati ne mogu generalizirati, ali su indikativni.
Pratite nas na Google vijestima
MojPosao
