Europska središnja banka (ECB) u četvrtak ima važno vijećanje nakon kojeg će uslijediti pažljivo sročene izjave s potencijalom da potope ili podignu paneuropska i globalna tržišta.
Glavna točka interesa je izvjesna nova runda ultrajeftinih zajmova za komercijalne banke, odnosno uvjeti pod kojim će ih ECB ponuditi.
Reuters je sročio pet ključnih pitanja na radaru tržišta:
Kolika će biti darežljivost unutar novog TLTRO-a?
Europska središnja banka među svojim instrumentima ima dugoročne zajmove za komercijalne banke iliti “ciljane operacije dugoročnog refinanciranja” (TLTRO).
Posljednja runda TLTRO-a iz 2016. godine je bankama novostvoreni novac nudila po negativnoj kamatnoj stopi od -0.4 posto, što u suštini znači da su banke bili plaćene za uzimanje zajmova i njihovo plasiranje u realnu ekonomiju. Pojedini dužnosnici ECB-a, poput Estonca Ardoa Hanssona kažu da su navedeni uvjeti bili predarežljivi i da bi treća runda trebala biti umjerenija.
Njegovo gledište ima uporište u aktualnom stanju na tržištu, zajmovi za domaćinstva u travnju su dosegli postkrizni vrhunac, a slično je obilje zabilježeno u korporativnom sektoru što upareno umanjuje zabrinutost da će banke stegnuti kreditiranje u nezgodnom trenutku trgovinskih ratova i usporavanja globalne ekonomije.
No, na kriterije sljedećeg TLTRO-a utječu širi ekonomski izgledi koji su prema sve širem konsenzusu prilično loši.
“Zbog toga se ja nadam negativnim kamatnim stopama u TLTRO 3 – bilo što oko nule ili iznad nule bi bilo masivno razočaranje i greška u monetarnoj politici,” rekao je Frederik Ducrozet, strateg upravljanja imovinom iz Pictet Wealth Managementa za Reuters
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
Kliknite za Reutersovu grafiku plasiranja zajmova ECB-a ususret novoj rundi TLTRO-a
Hoće li biti dodatnih popusta za banke?
ECB razmatra modalitete ublažavanja utjecaja negativnih kamatnih stopa na profit banaka, pa se tržišta pitaju hoće li one biti pošteđene dijela naknada za sjedenje na gotovini. ECB bankama naplaćuje izvanredne prekonoćne transakcije (0.25 posto) ili prekonoćno parkiranje novca u nastojanju da potakne kreditiranje.
Očekuje se da će navedeno biti predmet ovotjednih razgovora iako će konkretna akcija izostati. Članovi vijeća ECB-a ne vide povod za uvođenje razrednih povlastica i drže da su nevolje u financijskom sektoru rezultat samoranjavanja.
Ekonomisti ocjenjuju da nema izgleda za uvođenje povlastica koje bi ionako imale kratkoročni učinak. “Čak su i golubovi u Vijeću hladni na ideju stoga nemamo očekivanja oko toga,” rekla je Sarah Hewin, glavna ekonomistica za Europu Standard Chartereda.
Kliknite za Reutersovu grafiku razmjera novčanih pričuva ECB-a
Kakva je prognoza?
Uz posljednje ekonomske projekcije, u četvrtak ćemo vidjeti prvu prezentaciju Philipa Lanea, novog glavnog ekonomista ECB-a. Bolji od očekivanog ekonomski rast u prvom kvartalu znači da bi se prognoze mogle mrvicu popraviti, ali ekonomisti ne očekuju značajnije korekcije.
Dugoročnija prognoza za 2020. godinu ostaje u magli uslijed kapricioznih poteza američkog predsjednika. Trgovinski sukobi i industrijska recesija u eurozoni sugeriraju da će ECB ponoviti gledište o postojanim rizicima i slabim izgledima.
Kliknite za Reutersovu grafiku potencijalnih kretanja BDP-a i inflacije u europodručju
Hoće li ECB razgovarati o daljnjem monetarnom popuštanju ako inflacija oslabi?
Šef ECB-a Mario Draghi će vrlo vjerojatno ponoviti da je banka spremna učiniti sve što treba za poticanje inflacije, odnosno posegnuti za čitavim arsenalom koji ima na raspolaganju iako je ovaj skučen zbog kašnjenja u postkriznoj normalizaciji monetarne politike.
Vijeće ECB-a je u travnju izrazilo zabrinutost da je ekonomski rast još slabiji od pribrojavanog i da bi inflacija mogla nastaviti s padom. Situacija se u međuvremenu generalno pogoršala.
“Ono o čemu klijenti razgovaraju je alat u posjedu ECB-a,” rekao je Luigi Speranza, glavni ekonomist BNP Paribasa. “Municija postoji, ali je pitanje ima li volje i konsenzusa da se ona iskoristi”.
Kliknite za Reutersovu grafiku očekivanja inflacije/deflacije
Hoće li ECB komentirati zahtjev Italije da središnja banka ‘garantira’ zaduživanje suverena?
Matteo Salvini, zamjenik talijanskog premjera i lider europskim izborima osnažene Lige, poziva ECB da “garantira” državni dug što bi smanjilo kamatne stope na zaduživanje. On paralelno traži i izmjene Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno pravila o udjelu javnog duga u BDP-u i dozvoljenom proračunskom deficitu.
Pretendent na mjesto guvernera ECB-a i fiskalni sokol Olli Rehn je prošlog tjedna odbacio ideju o garantiranju duga baš kao i potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos koji je rekao da se proračunska pravila EU-a moraju poštivati. Analitičari očekuju da će istovjetnu poruku iterirati Draghi.
Kliknite za Reutersovu grafiku rizika povezanih s Italijom
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.