Višestruke prijetnje globalnom gospodarstvu označile su prvu oluju mozgova svjetske poslovne i političke elite na njezinom redovitom okupljanju u švicarskom gradu Davosu.
Svjetski gospodarski forum (WEF) ove se godine odvija uslijed epohalnih izazova, uključujući najprpošniji rast cijena koji su Sjedinjene Američke Države, Britanija i Europska unija iskusile u generacijama.
Propinjanje cijena, podgrijano nagomilanom potražnjom i izlaskom iz pandemije koronavirusa pa raspireno ruskom invazijom na Ukrajinu vodeće je središnje banke svijeta natjeralo na zaustavljanje štancanja novca i podizanje kamatnih stopa za financijski sustav.
Pleter kriza
Ulje na lomaču dolijao je distopijski odgovor na pandemiju u Kini, samoranjavanje Zapada sankcijama Rusiji i friška zdravstvena ugroza u obliku majmunskih boginja koja je izazvala takvu reakciju javnosti da su administratori naizgled ustuknuli od nove runde panike i ludila.
>>>Opustite se, SAD ima dovoljno cjepiva za cijelu populaciju | crtice o majmunskim boginjama
“Imamo najmanje četiri međusobno isprepletene krize. Imamo visoku inflaciju … imamo energetsku krizu… imamo siromaštvo hrane, i imamo klimatsku krizu. I probleme ne možemo riješiti ako se fokusiramo na samo jednu od kriza,” rekao je njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck na jednom od panela. “Ako niti jedan od problema ne bude riješen, ja se uistinu bojim da mi trčimo u globalnu recesiju s golemim utjecajem… na globalnu stabilnost.”
Njegova upozorenja i (pr)ocjene ugrubo odgovaraju zlogukim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je isporučio jednu od najtmurnijih prognoza ikad, podcrtavajući “jasnu i neposredno opasnost” koju inflacija donosi brojnim zemljama.
Prekretnica
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva u ponedjeljak je ponovila da su rat, stezanje financijskih uvjeta i cjenovni šokovi jasno “zacrnjeli” izglede u posljednjih mjesec dana, ali i da još ne očekuje recesiju.
“Ne, ne u ovom trenutku. No to ne znači da ona ne dolazi u obzir,” rekla je u odgovoru na pitanje klizi li svijet u recesiju.
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde čiji je glavni govor najavljen za danas, također je upozorila da su rast i inflacija krenuli odvojenim putevima prepoznavši da rastući inflacijski pritisci sujete gospodarsku aktivnost i razaraju kupovnu moć potrošača.
>>>Rizik od recesije u Njemačkoj ‘značajan’, scenarij stagflacije u Uniji otvoren
“Rusko-ukrajinski rat mogao bi se pokazati kao prekretnica za hiper-globalizaciju,” rekla je. “To bi na neko vrijeme moglo voditi manje učinkovitim opskrbnim lancima i, tijekom tranzicije, postojanijim cjenovnim pritiscima za gospodarstvo.”
Istovremeno je ponovila, ako ne i zavjetovala, nakanu o povećanju kamatnih stopa u financijskom sustavu europodručja, kako u srpnju tako u rujnu, a sve u nastojanju da se zaustavi nekontrolirano divljanje cijena.
Potez će, dakako, ukrotiti i potencijal rasta.
Stezanje monetarne politike
“Znali smo, svi smo od prvog dana znali da je ovaj rat loša gospodarska vijest. Manje rasta i više inflacije,” rekao je francuski krojač monetarne politike ECB-a, Francois Villeroy de Galhau. “To je cijena koju smo svi skupa prihvatili platiti kao bi zaštitili naše vrijednosti … Vrijedilo je platiti tu cijenu.”
“Umanjio bih ideju o kratkoročnom kompromisu između inflacije i rasta,” dodao je. “Inflacija je očito naš kratkoročni prioritet.”
Podizanje “ručne”
Iako je gospodarsko opterećenje od krize u Ukrajini ponajveće u Europi, Sjedinjene Američke Države trpe najsnažnije inflatorne pritiske.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji je prije dvije godine koketirao s nulom, u ožujku je skočio na 8.5%, najvišu razinu u posljednjih 40 godina. Američka središnja banka, Fed, na propinjanje je odgovorila stezanjem uzdi i ovog mjeseca posegnula za najvećim podizanjem referentne kamatne stope u 22 godine. Tržišta naveliko očekuju još najmanje dva stezanja monetarne politike u SAD-u.
Analitičari očekuju da će ključna tržišta i gospodarstva u nastajanju, uključujući Kinu, ove godine i dalje bilježiti rast, iako se njegova stopa revidira nadolje u realnom vremenu.
>>>Teško samoranjavanje Kine i stezanje Feda tresu grozničava tržišta
Marcos Troyjo, predsjednik Nove razvojne banke čiji su dionici Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, drži da će Kina, Indija i Brazil ove godine, unatoč frontalnim vjetrovima, iskusiti “robusni rast”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Reuters
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] Rusija neće dobiti svoj rat u Ukrajini i predsjednik Vladimir Putin ne smije diktirati uvjete bilo kakvog mirovnog sporazuma, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz u Davosu. […]