Biznis i ekonomijaPreporučeno

Teško samoranjavanje Kine i stezanje Feda tresu grozničava tržišta

Foto: SkyNews/YouTube

Azijska tržišta dionica u ponedjeljak su posrnula i za sobom povukla cijene nafte nakon šokantno poraznih podataka iz Kine čija politika “nulte tolerancije” bolesti COVID-19 izaziva teško samoranjavanje i krvarenje gospodarstva.

>>>Šangaj razdvaja covid pozitivnu djecu od roditelja

Promet u trgovini na malo u travnju je pao za 11.1% na godišnjoj razini, gotovo dvostruko više od prognoza, dok se industrijskih output samnjio za 2.9% nasuprot očekivanja o njegovom rastu.

“Podaci oslikavaju zatajenje gospodarstva koje treba više agresivnog poticaja i brzo popuštanje COVID ograničenja, ništa od toga nije izgledno u skorašnje vrijeme,” komentirao je strateg za gospodarstva u nastajanju Mitul Kotecha iz TD Securities.

>>>‘Samo ulaz. Nema izlaza’: distopijsko covid ludilo okužilo Kinu

“Slabija putanja kineskog rasta dodat će pritiscima na njezinom tržištu i potpiriti daljnje pogoršanje globalnih gospodarskih izgleda, snažeći pritisak na rizičnu imovinu. Mi očekujemo daljnju deprecijaciju kineskog renminbija.”

Budućnosnice europskih EUROSTOXX 50 i FTSE indeksa na podatke su reagirale slabljenjem za 0.3%. Očekuje se nastavak poniranja na američkim burzama gdje referentni S&P indeks pada šest tjedana zaredom.

WTF su budućnosnice?

Budućnosnice su ugovori prema kojima se temeljna imovina (roba, obveznica, dionice, valuta) mora isporučiti unaprijed utvrđenog datuma u budućnosti. Drugim riječima, one obvezuju obje ugovorne strane da transakciju provedu određenog datuma u budućnosti.

Primjerice: Croatia Airlines (CA) ne može predvidjeti cijenu goriva za tri mjeseca, ali želi smanjiti rizik podnošenja velikih gubitaka u slučaju naglog rasta cijene goriva. Kako bi izbjegla taj rizik, može zaključiti terminski ugovor sa svojim španjolskih dobavljačem goriva Repsolom prema kojemu će od Repsola za tri mjeseca kupiti gorivo po cijeni od 100 € po barelu. Nakon što se ugovor zaključi, CA je zajamčena isporuka potrebnog goriva po navedenoj cijeni bez obzira na to kolika će biti njegova cijena u budućnosti (izvor ZSE).

Slabost je uočljiva širom azijskih tržišta.

Posljednji podaci iz Kine u ponedjeljak su zasjenili vijest o ponovnom otvaranju Šangaja od 1. lipnja nakon što je tamošnja populacija iskusila totalitarističke i distopijske mjere suzbijanja koronavirusa.

Sječa procjena

Globalna tržišta roba i novca posrću uslijed ruske invazije na Ukrajinu i snažnog stezanja monetarne politike američkih Federalnih rezervi (Fed) suočenih s povijesnim inflacijskim pritiscima.

>>>Rat u Ukrajini urušio moral investitora, sankcije i nesigurnost eurozonu guraju u recesiju: Sentix

Goldman Sachs je na korekciju kamatnih stopa i posljedično taljenje tržišta novca reagirao revizijom prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u SAD-u, s 2.6% na 2.4% u tekućoj i s 2.2% na 1.6% u 2023. godini.

>>>Fed povukao ručnu, ECB dvoji – HUB analizira | monetarna politika

“Naš indeks financijskih uvjeta stegnuo se za više od 100 osnovnih bodova, što bi trebalo usporiti rast BDP-a za oko 1 postotni bod,” rekao je ekonomist Godlman Sachsa, Jan Hatzius. “Očekujemo da će se recentno stezanje financijskih uvjeta nastaviti, dijelom jer držimo da će Fed isporučiti što je zacrtao.”

Strah od recesije

Analitičari i budućnosnice predviđaju da će Fed kamatne stope za financijski sustav do kraja godine povećati na 2.5% do 3.0%, u poredbi s aktualnih 0.75%-1.0%.

Bojazan da će stezanje rezultirati recesijom podupire američke državne obveznice, generalno prihvaćene kao sigurne luke u vrijeme turbulencija. Prinos na referentu desetgodišnju obveznicu prošloga je tjedna pao za 21 osnovni bod s recentnih vrhunaca od 3.20%.

>>>U Americi epohalni potop dionica, brundanje mrkih medvjeda

Smanjenje prinosa, još jedan signal za uzbunu, nastavilo se u prvim satima ponedjeljka, s kotacijom na 2.91%.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters

Comments (2)

  1. […] Teško samoranjavanje Kine i stezanje Feda tresu grozničava tržišta 16/05/2022 […]

  2. […] bankarica je navela kako ne bi bila iznenađena “fiskalnim poticajima” u Kini čiju je ekonomiju poljuljao totalitaristički i neznanstveni odgovor na covid, odnosno strategija “nulte tolerancije” te […]

Comments are closed.