Fed povukao ručnu, ECB dvoji – HUB analizira | monetarna politika

Hrvatska udruga banaka (HUB) u svježoj analizi, predstavljenoj na 10. Susretu guvernera i bankara regije koji se održava u Rovinju, nudi uvide i promišljanja o inflaciji, monetarnoj politici i gospodarskom rastu u europodručju u izazovnim vremenima serijskih šokova.

>>>Sudjelovali smo u #AskECB sa Schnabel, dobili odgovore na pitanja o zelenim obveznicima, inflaciji

Analiza stiže u trenutku odrješitog stezanja monetarne politike za kojim je u maniri povlačenje ručne kočnice posegnula američka središnja banka. Najave i potezi Federalnih rezervi, Feda, u posljednjim tjednima izazivaju obilato, reklo bi se epohalno krvarenje na svim ključnim američkim burzama, količina novca koja je “isparila preko noći” usporediva je s krahom američkog financijskog tržišta začetog u 2007. godini propadanjem Lehman Brothersa a kasnije upisanog u povijest kao “Velika recesija”.

>>>MMF isporučio jednu od najtmurnijih gospodarskih prognoza ikad

Suočen s najsnažnijom inflacijom u posljednjih četrdeset godina Fed je u četvrtak kamatnu stopu za financijski sustav povećao za pola postotnog boda, najviše u jednom mahu u dva desetljeća (CNBC).

Dionice gubitke bilježe pet tjedana zaredom (WSJ).

Dvojbe

HUB u teaseru analize podsjeća da su dvojbe o monetarnoj politici u grozničavoj žiži rasprava s obje strane Atlantika.

“S jedne strane postoji strah da monetarno zaoštravanje kasni, dok s druge strane, prerano i/ili prejako monetarno zao­štravanje također izaziva zabrinutost. Naime, provođenje takve politike prijeti izazivanjem nepotrebnog usporavanja gospodarskoga rasta, ili čak rece­sije, posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Do ovih dvojbi došlo je uslijed različitog shvaćanja uzroka inflacije, odnosno pokreće li ju prenapuha­na agregatna potražnja (demand pull) ili pretežno vanjski šokovi na strani ponude (cijene energenata, pucanje lanaca nabave – tzv. cost push čimbenici infla­cije), iako se oni u pravilu miješaju,” rezimiraju iz udruge.

Analiza pritom sugerira da  “povećane varijacije relativnih cijena u uvjetima serije vanjskih šokova i decentraliziranih, ali snažnih fiskalnih reakcija 2020.-2022., ne znače da je efikasnost transmisije monetarne politike u europodručju smanjena. To može tako izgledati zbog utjecaja vanjskih šokova na cijene, no to što se monetarnom politikom ne mogu brzo poništiti učinci vanjskih šokova posljedica je njihove iznimne snage i pojave u seriji kakva nije zabilježena od Drugog svjetskog rata.”

Disonanca

Iako je navedeno gledište komplementarno promišljanju Europske središnje banke Grabancijaš podsjeća da su pozivi i upozorenja o pregrijavanju eurozone iz Upravnog vijeća ECB-a curili puno prije rata i ususret kraju prošle godine. Da u Upravi postoje dvojbe sugerira i činjenica da su pojedini članovi posegnuli za javnim propitivanjem daljnjeg kvantitativnog popuštanja (tiskanja, stvaranja novca kroz različite predpandemijske i pandemijske programe), što je krajnje neuobičajeno.

Eurozone inflation has moved up to 7.5%, its highest level ever.

Meanwhile, the ECB is still holding interest rates at negative levels with no plans to normalize.

This is perhaps the greatest disconnect between monetary policy and rising prices that the world has ever seen. pic.twitter.com/npDwspamaj

— Charlie Bilello (@charliebilello) May 3, 2022

Iako su promišljanja o povodima, uzrocima i posljedicama u disonanci, HUB konstatira da “nema dvojbe o tome da visoka inflacija početkom 2022. godine predstavlja i povijesni izazov i svojevrsnu prekretnicu. Otvorena su važna pitanja: Kako središnje banke donose odluke o monetarnoj politici? Koliko su u tome vođene tehnokratskom iluzijom o prognostičkim moćima?”

>>>ECB zabrinut, zagrijan za vraćanje kamata u pozitivni teritorij, gašenje tiskare

Više informacija i glavne zaključke Analize pročitajte u publikaciji “HUB Analize 74: Inflacija, monetarna politika i gospodarski rast u europodručju u uvjetima serije vanjskih šokova” (.pdf).

Pratite nas na Google vijestima