PolitikaPreporučeno

Strateška autonomija, naivnost i sankcije – kratkovidnost i ucjene: govor Sanne Marin

Finska premijerka Sanna Marin poručila je u utorak Europskom parlamentu kako je EU bila “previše naivna” u odnosu prema Rusiji te da je po tom pitanju trebalo “više slušati” Poljsku i baltičke zemlje.

“Moramo priznati da smo usvojili previše naivan pristup prema Rusiji i temeljili naša očekivanja o njenom funkcioniranju na krivim osnovama,” kazala je Marin u svom obraćanju zastupnicima u Europskom parlamentu.

>>>Čagice i tulumi premijerke Sanne Marin preplavili web | VIDEO

“Trebali smo slušati naše poljske i baltičke prijatelje koji su živjeli pod sovjetskom vladavinom,” dodala je socijaldemokratska premijerka Finske.

Sanna Marin; Foto: Philippe Buissin

Poljska, Litva, Latvija i Estonija bili su najoštriji kritičari europskog oslanjanja na ruska fosilna goriva i pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, nasuprot Njemačkoj koja je u posljednjih desetak godina uvelike povećala svoju ovisnost o ruskom plinu.

Sankcije vs. ucjene

Marin je istaknula i da je ruska politika korištenja energenata kao oružja za “ucjenu” EU-a “kratkovidna”.

“Zbog postojeće energetske krize oslobodit ćemo se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima prije nego što smo mislili. Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost“, poručila je.

>>>Finska ulazi u NATO u tektonskom pomaku na ‘Velikoj šahovnici’, Rusija sikće

“Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost. Nema više našeg povjerenja u Rusiju. Čak i da rat završi danas, naše povjerenje ne bi se za dugo vremena vratilo,” dodala je.

Sanna Marin; Foto: Philippe Buissin/EP

Kratkoročno, smatra Marin, EU mora poduzeti “iznimne mjere” za smanjenje cijene energenata, dok je na srednji i dugi rok “jedini način za izlazak iz energetske krize veliko investiranje u obnovljive izvore energije, zajedničku transportnu mrežu i tehnologije skladištenja“.

“Moramo se osloboditi ruskih fosilnih goriva što je brže moguće,” dodala je.

Strateška autonomija

Marin smatra da je “strateška autonomija” EU-a imperativ te da bi u tom kontekstu trebalo uvesti glasanje kvalificiranom većinom o nekim pitanjima, iako se dobar dio može ostvariti “unutar postojećeg okvira”.

Zagovornice glasanja kvalificiranom većinom o vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima uglavnom su zapadne članice EU-a, dok istočne većinom pravo veta smatraju sredstvom zaštite svojih interesa zbog demografske i ekonomske premoći zapadne Europe.

>>>Draghi o gospodarstvu, geopolitici, inflaciji… reviziji Ugovora: ‘Ovisnost nije mudra’

Marin se zastupnicima obratila u okviru programa “Ovo je Europa”, ciklusa redovitih obraćanja čelnika članica Unije na plenarnim sjednicama parlamenta.

>>>Predsjednik odbacio zlonamjerne napise o sastanku s Marin, promicao nacionalne interese

Ove su godine s europarlamentarcima o aktualnim političkim temama za EU, među ostalim  raspravljali estonska premijerka Kaja Kallas, talijanski premijer Mario Draghi, irski premijer Michael Martin i u lipnju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Finska premijerka Sanna Marin, hrvatski zastupnik Valter Flego i predsjednica parlamenta Roberta Metsola; Foto: Alain Rolland/EP
Štednja i solidarnost

Govor Sanne Marin hvalili su centristički klubovi zastupnica (pučani, socijaldemokrati i liberalni klub Renew Europe), dok su je, iz različitih razloga, kritizirali zeleni, ljevica i desnica.

>>>Irski premijer komentirao ‘ruski totalitarizam i imperijalizam’, proširenje Unije

Philipe Lamberts iz Zelenih kritizirao je finsku premijerku zbog “štedljivog” stava Finske prema trošenju europskog novca, istaknuvši da članstvo u EU-u znači i “fiskalnu solidarnost”.

>>>Narativ o Ukrajini, uzdizanje BiH, svjetski poredak, ucjene i uvjetovanja: govor Plenkovića u EP-u

“Prije ili kasnije čak i štedljivi trebaju solidarnost od drugih. Finska sada traži sigurnosna jamstva od drugih članica NATO-a. Članstvo u klubu nije jednosmjerna ulica”, kazao je.

>>>Nova finska premijerka Plenkoviću predala ‘loptu’ snijega

Laura Huhtasaari, finska zastupnica iz desng kluba Identiteta i demokracija, je pak optužila Marin da je suodgovorna za rast kriminala u Finskoj provođenjem “neodgovorne migracijske politike”.

Pratite nas na Google vijestima