Finska je u četvrtak najavila pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO) “bez odgode”, istovjetna se objava očekuje i od Švedske nakon što je ruska invazije na Ukrajinu dvije povijesno nesvrstane zemlje natjerala na promišljanje o statusu i sigurnosti.
>>>Vukovar: Predsjednik Milanović najavio veto na ulazak Finske i Švedske u NATO
Najava predstavlja ostvarenje scenarija koji je ruski predsjednik Vladimir Putin naveo kao jedan od povoda za svoju “specijalnu operaciju” u Ukrajini čiji su deklarirani ciljevi demilitarizacija, “denacifikacija” i zaštita stanovništva s ruskim porijeklom koje traži neovisnost od Kijeva.
Tektonski pomak na “Velikoj šahovnici”
Analitičari su u prvim reakcija zdušni u ocjeni da je riječ o tektonskom geopolitičkom pomaku na “Velikoj šahovnici”.
“Velika šahovnica: američki primat i njegovi geostrateški imperativi” (1997.) jedno je od glavnih djela Zbigniewa Brzezinskog, američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost od 1977. do 1981. godine.
Utjecajna, knjiga “Euroaziju” inaugurira u najveću geopolitičku prijetnju supremaciji Sjedinjenih Američkih Država i deklarira da je osujećivanje njezina nastanka, odnosno produbljivanja suradnje između Europe i Rusije, temelj održavanja američke hegemonije i dominacije svijetom (wiki).
Objava je izazvala neposredni gnjev Rusije, gdje je prihvaćena kao izravna prijetnja. Kremlj je zaprijetio nedefiniranim odgovorom, no razmještanje dodatnog ruskog nuklearnog arsenala nadomak granica Europske unije, a osobito u Kalinjingradu, glavnom gradu istoimene ruske enklave stisnute između Litve i Poljske, više je nego izvjesno.
>>>Andersson: referendum o ulasku Švedske u NATO ‘loša ideja’
Bivši ruski predsjednik i premijer Dmitrij Medvjedev i drugi visoki dužnosnici Rusije u posljednjim su tjednima učestalo pozivali na “zdrav razum” ili upućivali izravne nuklearne prijetnje Finskoj i Švedskoj.
Veliki geopolitički poraz i rizik stiže u trenutku kad Rusija bilježi nazadovanje na istočnoukrajinskoj bojišnici gdje su ukrajinski branitelji oslobodili sela u predgrađu drugog veličinom ukrajinskog grada Harkova.
“Topla dobrodošlica”
Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, finsku je odluku dočekao s “toplom dobrodošlicom” i zavjetom da će uzdizanje biti “glatko i brzo”.
Pristupanje Finske NATO-u, koja s Rusijom dijeli granicu od 1,300 kilometara, više će nego udvostručiti crtu razdjeljenja između saveza predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama i Rusije te savezničke snage staviti na nekoliko sati vožnje od sjevernog predgrađa Petrograda.
“Finska zahtjev za članstvo u NATO-u mora podnijeti bez zadrške,” rekli su predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi.
“Nadamo se da će nacionalni koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti poduzeti brzo u sljedećih nekoliko dana.”
“Definitivna prijetnja”
Glasnogovornik Kremlja nakon objave je upitan prihvaća li Rusija proglas o pridruživanju kao prijetnju.
“Definitivno. Širenje NATO-a naš kontinent ne čini stabilnijim niti sigurnijim,” rekao je Dmitrij Peskov. “Ovo ne može ne izazvati naše žaljenje i ne rezultirati odgovarajućim simetričnim odgovorima s naše strane,” dodao je bez pojašnjenja.
Niinisto je gledište o reakciji Rusije i geopolitičkim posljedicama odluke o pridruživanju ponudio u srijedu. “Moj bi odgovor bio da ste vi ovo izazvali. Pogledajte se u ogledalo,” rekao je.
>>>Medvjedev pozvao na ‘zdrav razum’, uputio izravnu nuklearnu prijetnju Finskoj i Švedskoj
Reuters je od pet zapadnjačkih diplomata doznao da bi proces pridruživanja mogao biti izrazito hitar. Njegova inicijacija otvara put neposrednom razmještanju savezničkih snaga na novim granicama, dok bi formalni postupak mogao potrajati godinu dana.
Kontekst
Potencijalno širenje NATO saveza na Ukrajinu slovi kao jedan od glavnih povoda za rusku invaziju na Ukrajinu koja je tijekom dosadašnjih mirovnih pregovora izrazila spremnost na odustajanje od traženja članstva.
NATO se deklarira kao obrambeni savez čija je okosnica ugovor prema kojem napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Njegov su temelj Sjedinjene Američke Države, najveća vojna sila svijeta s godišnjim vojnim proračunom koji s lakoćom zasjenjuje čitave proračune brojnih zemalja.
>>>Rusija testirala Sarmat, alfu i omegu svih nuklearnih projektila | VIDEO
Finska ima dugu, stoljetnu povijest napetosti s Rusijom. Od 1809. do 1917. godine bila je dijelom Ruskog carstva. U Drugom se svjetskom ratu othrvala sovjetskoj invaziji ali uz cijenu hladnoratovske neutralnosti i nepristranosti.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
[…] Finska ulazi u NATO u tektonskom pomaku na ‘Velikoj šahovnici’, Rusi… 12/05/2022 […]