Europska unija trpi rastući pritisak na tržištu energenata nakon što je Finska u četvrtak objavila odluku o pristupanju Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
>>>Finska ulazi u NATO u tektonskom pomaku na ‘Velikoj šahovnici’, Rusija sikće
Ukrajina je u srijedu zaustavila jednu od tranzitnih “žila kucavica” na svojem teritoriju, dok je Moskva sankcionirala svoje podružnice Gazproma u Njemačkoj koja je posegnula za njihovom pljenidbom i/ili nacionalizacijom.
Vrijednost ukapljenog zemnog plina (LNG) u četvrtak i petak posljedično raste, uz propinjanje referente cijene za 12%.
Moskva je Bugarsku i Poljsku već odsjekla od mreže što izaziva domino efekt, paničnu potragu za alternativama i pozive na izgradnju zaliha za dolazeću zimu.
>>>‘Seizmički pucanj upozorenja’: Rusija uskratila plin manje i više ovisnoj Poljskoj i Bugarskoj
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ovog je tjedna rekao da kompanije koje se nađu na crnoj listi Kremlja ne mogu sudjelovati u opskrbi ruskim plinom.
Lista pak postojano raste i zahvaća dionike širom Europske unije.
Odmazda
Njemačka, najveći klijent Rusije u Europi, kaže da podružnice Gazprom Germanije nad kojima je preuzela upravljanje više ne primaju plin.
>>>Rekordni profit ruskog Gazproma u 2021. godini | financijsko izvješće
“Pogođeni su Gazprom i njegove podružnice,” rekao je o samoranjavanju i povratnoj paljbi njemački ministar gospodarstva Robert Habeck u donjem zastupničkom domu, Bundestagu. “To znači da podružnice više ne primaju plin iz Rusije, ali tržište nudi alternative,” dodao je.
Na ruskoj crnoj listi u međuvremenu se našlo postrojenje za skladištenje plina pod upravom Astora u Rehdenu, Donja Saska, čiji je kapacitet pohrane četiri milijarde kubičnih metara. Sankcioniran je i Wingas primarno usmjeren na opskrbu industrije i lokalnih komunalnih službi.
>>>Cijena dnevne uvozne kvote ruskog plina za EU u mjesec dana skočila s 259 na 689 milijuna €
Potonji je rekao da će nastaviti s radom iako je izložen riziku nestašica. U pomoć bi mogli uskočiti rivali Uniper, VNG i RWE, no većina aktualnih scenarija podrazumijeva neku vrstu redukcija.
“Tiha kapitulacija” Njemačke
Izgledno je da će Njemačka “potajice” kapitulirati i posredno prihvatiti ruske uvjete i zahtjeve za plaćanje plina u rubljima, bilo kroz osnivanje novih ili prenamjenu postojećih društava, rekao je za Reuters Henning Gloystein, direktor Eurasia grupe.
“To bi moglo biti ono što Gazprom namjerava, ponad slanja signala i odmazde (za EU sankcije),” odvagnuo je.
>>>Strateško povlačenje ruskog plina iz Njemačke
Habeck je iznio dojam da su ruski manevri osmišljeni kako bi povećali cijene. Neposredni pad isporuke ruskog plina za 3% može se kompenzirati na tržištu, ali uz veće troškove.
>>>Putin donio ukaz o plaćanju plina rubljima, otvorio put kolosalnoj energetskoj krizi
Iako su njemački spremnici plina popunjeni na oko 40%, ta je razina i dalje manja od uobičajene za ovo doba godine, što uslijed široke neizvjesnosti već izaziva zabrinutost iako se zima čini dalekom.
Zima dolazi
Cijene plina na TTF hubu, virtualnoj trgovačkoj točki za prirodni plin u Nizozemskoj, u četvrtak su skočile za do 20% prije smirivanja i stabilizacije na 12%. Referenta cijena postojano raste od početka godine i predstavlja sve veći teret za domaćinstva i biznise.
Europska komisija u aktualnom trenutku ne vidi neposredne poteškoće u opskrbi, no dionici na tržištima s nelagodom promišljaju o zimi kada će potražnja i potrošnja porasti a ograničenja u opskrbi zagristi.
>>>U Bruxellesu frenetični sastanci o Rusiji, kontroli cijena, ograničavanju brzine, radu od kuće…
“Uskladištene razine trenutačno su dovoljne da potraju kroz većinu 2022., čak i ako Rusija tokove zaustavi odmah, i ukoliko ne dođe do neočekivanih vremenskih događaja – no izgledi za zimu 2022. sada su puno pesimističniji,” komentirao je Kaushal Ramesh, iskusniji analitičar konzultanata Rystad Energy.
Kažnjavanje Finske
Finska je nakon donošenja odluke o pristupanju Sjevernoatlantskom savezu (NATO) primila upozorenje Rusije da će izgubiti pristup ruskom prirodnom plinu, izvijestio je u četvrtak list Iltalehti ne navodeći izvore.
Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su rekli da će njihova zemlja članstvo u NATO-u zatražiti “bez odgode”, što je izazvalo instant gnjev Kremlja.
>>>Medvjedev pozvao na ‘zdrav razum’, uputio izravnu nuklearnu prijetnju Finskoj i Švedskoj
Većina plina na finskom tržištu stiže iz Rusije no on ima malenu ulogu u opskrbi i namiruje oko 5% godišnje potrošnje energenata.
Ipak, postotak je značajan za industrijske titane poput Neste ili Metsa i drugih kompanija u šumarstvu, kemijskoj ili prehrambenoj industriji koje će morati pronaći alternativne izvore ili prilagoditi proizvodnju.
Finska je 5. svibnja rekla da se priprema za mogućnost prekida dostave plina iz Rusije nakon odbijanja ruskog zahtjeva za plaćanje energenata u rubljima.
Reuters piše da nacija ima izravni plinovod s Rusijom što umanjuje alternative i čini je ovisnijom o ruskim dobavljačima u poredbi s drugim europskim zemljama.
>>>Europska energetska kriza izjeda proračune, slabi potrošnju i projekcije BDP-a
Upravitelj europskom plinskom mrežom ENTSOG u travnju je upozorio da bi smanjenje ili prekid ruske opskrbe plinom ponajviše pogodio Finsku, Estoniju, Litvu i Latviju čije bi vlasti morale posegnuti za redukcijama.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
