PolitikaPreporučeno

Članice Unije zaziru od novog širenja višegodišnjeg proračuna

Europska unija revidira višegodišnji financijski okvir (VFO), no rastući broj članica pokazuje manjak apetita za prijedlog Europske komisije o njegovom povećanju za 100 milijardi eura.

EU je aktualni VFO, vrijedan 1.074 bilijun eura, usvojio u 2020. godini, no neočekivani troškovi povezani s europskim odgovorom na rusku invaziju Ukrajine Bruxelles nukaju na nova potraživanja.

>>>Parlament prihvatio 50 milijardi eura vrijedan instrument za obnovu i oporavak Ukrajine

“Mi smo u potpuno drugom svijetu u poredbi s 2020.,” rekla je predsjednica izvršnog tijela, Ursula von der Leyen, u lipnju kada je Komisija predstavila prijedlog za dopunu.

“To se također pokazuje u našem proračunu – taj svijet s mnogostrukim krizama. Mi smo naš proračun koristili više nego ikad kao dio rješenje za te krize.”

Komisija sada želi ubrzati postupak povećanja proračuna, kako bi novac bio odobren do kraja godine, no zemlje članice pokazuju zaziranje ili otvoreni otpor koji se manifestirao na prošlomjesečnom summitu Europskog vijeća u Bruxellesu.

Stavke

U rezimeu, Komisija traži:

  • 50 milijardi eura za Ukrajinu, od kojih bi 33 milijarde eura bilo u zajmovima s povoljnim kamatama, a 17 u bespovratnom novcu. Kijev bi novac, namijenjen krpanju ukrajinskog proračuna, održavanju temeljnih usluga, ponovnoj izgradnji kritične infrastrukture, privlačenju privatnih investicija i ključnim reformama, primao u obrocima od 2024. do 2027. godine.
  • 15 milijardi eura za upravljanje migracijama, uključujući 3.5 milijardi eura za potporu sirijskim izbjeglicama u Turskoj i dvije milijarde dolara za migrantske kampove zapadnog Balkana.
  • 10 milijardi eura za stvaranje Europske platforme za strateške tehnologije (STEP), zajedničkog fonda koji bi promovirao razvoj vrhunskih tehnologija u Uniji.

  • 18.9 milijardi dolara za otplaćivanje duga preuzetog unutar 750 milijardi eura vrijednog Mehanizma za oporavak i otpornost čije je servisiranje poskupjelo zbog epohalnog povećanja referentnih kamatnih stopa u financijskom sustavu.
  • 3 milijarde eura za Instrument fleksibilnosti osmišljen radi odgovora na neočekivane i iznenadne krize.
  • 1.9 milijardi eura da bi se pokrili uvijek rastući troškovi sve razgranatije europske administracije i birokracije.

Prema prijedlogu Komisije zemlje članice morale bi izravno platiti 65.8 milijardi dolara. Kijev bi, u nekom, za sad neodređenom trenutku, otplatio 33 milijarde eura u zajmovima.

Promijenite prioritete, promijenite prioritete, promijenite prioritete

Euronews piše da prijedlog Komisije izaziva zaziranje većine članica EU-a čija su gospodarstva već izmučena samoranjavanjem i žrtvama za Ukrajinu.

>>>Vijeće EU-a povećalo gornju granicu izvanproračunskog fonda za vojnu pomoć Ukrajini

“Mislim da su prioriteti definirani od strane Europske komisije … ispravni … oni su korisni. Danas predloženi iznos meni se čini previsokim i mi smo stoga zatražili njegovo smanjenje,” rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon vijećanja.

S lijeva na desno: Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća), Emmanuel Macron (predsjednik Francuske), Roberta Metsola (predsjednica Europskog parlamenta); Foto: European Council

Nacionalni lideri, u velikoj mjeri, traže da se na zahtjeve Komisije odgovori postojećim novcem iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji još nije iskorišten.

“Za mnoge zemlje članice, uključujući Njemačku, nije razumljivo da bismo mi uvijek trebali povećavati proračun. Bitno je da se zagledamo u dostupna sredstva i kako ih prenamijeniti ili drugačije iskoristi,” rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

“Ono što govorimo je: promijenite prioritete, promijenite prioritete, promijenite prioritete,” izjavio je nizozemski premijer Mark Rutte čija je vlada u 2020. godini, tijekom pregovora o VFO-u, predvodila koaliciju “Štedljive četvorke“.

>>>Rutte krenuo u proračunske pregovore s jabukom i bigorafijom Chopina: mi Nizozemci vrlo smo škrti

Njegov je belgijski kolega, Alexander De Croo, bio je još izravniji: “Ono što je na stolu za nas nije prihvatljivo,” rekao je, uz upozorenje da bi njegova zemlja u slučaju udovoljavanja zahtjevima i željama Komisije prekršila europska pravila o deficitu.

Belgijski premijer Alexander de Croo; Foto: Eric Vidal/EP

“To je (isti) način na koji Komisija gleda naš proračun. Ako imamo prekomjerni deficit, oni od nas traže da promijenimo prioritete i utvrdimo mogu li se pojedine stvari napraviti na učinkovitiji način. Mislim da je to također primjenjivo na EU institucije,” rekao je De Croo.

“Generalni rezovi”

Von der Leyen je nakon summita prepoznala da će izgledni ishod pregovora biti mješavina povećanih nacionalnih doprinosa i prenamjena već dogovorenih sredstava, naglašavajući da će kompromisi osujetiti pojedine programe.

Španjolska, čija vlada trenutno predsjeda Europskim vijećem, dužnosnicima je uručila dokument koji procjenjuje da bi prenamjene i revizije mogle dovesti do “generalnih rezova” koji bi proračune popularnih i znamenitih programa poput Erasmus+, Horizon Europe, EU4Health i humanitarnu pomoć smanjili za više od 30%.

Jedina stavka oko koje se na summitu postigao široki konsenzus je pomoć Ukrajini prihvaćena kao dugoročno predvidljiva i povoljna jer se većina sredstava dostavlja kroz zajmove.

Sve ostalo ostaje predmet budućih, izgledno žučnih pregovora i rasprava.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima