PolitikaPreporučeno

Nikad izazovniji i zanimljiviji poziv na opoziv von der Leyen

Desničarska politička grupacija Patrioti za Europu (PfE) podnijela je u srijedu, 14. siječnja 2026., novi poziv za opoziv predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Riječ je o četvrtom prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja u drugom mandatu aktualne Komisije, što je bez presedana.

Glavni povod za aktualnu odmjeravanje je potpisivanje trgovinskog sporazuma između Europske unije i zemalja Jedinstvenog južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj).

Iako su izgledi za opoziv izvršnog tijela u suštini nikakvi, učestala glasanja o povjerenju služe za osvještavanje javnosti o gledištima njihovih zastupnika i postojano netransparentnim praksama i potezima Komisije.

“Institucionalni puč”

U konkretnom slučaju Domoljubi su u prijedlogu kristalizirali činjenicu da je Komisija trgovinski sporazum progurala kroz dvije silnice – trgovinsku i političku.

Takav je manevar omogućio nadnacionalno usvajanje sporazuma bez ratifikacije, odnosno potvrde u parlamentima država članica.

Jordan Bardella, predsjednik Klub zastupnika Patrioti za Europu (Nacionalno okupljanje/Francuska) | Foto: Alexis Haulot/EP

PfE je strategiju karakterizirao kao “institucionalni puč”, što naizgled nailazi na šire prihvaćanje pučke i stručne javnosti.

U tekstu prijedloga među ostalim se navodi da Komisija provodi licemjernu politiku “Ekocida” i narušava opstojnost europskih poljoprivrednika. Takva je formulacija zanimljiva jer utječe na glasanje Zelenih koje je von der Leyen izigrala i iznevjerila iako su joj pružili podršku prilikom potvrde drugog mandata.

Kalibracija

Patrioti naglašavaju da su europski poljoprivrednici obvezani strogim direktivama, visokim standardima i pravilima “Zelenog plana” (Green Deal), dok sporazum otvara vrata za uvoz mesa i usjeva iz zemalja Mercosura koje koriste pesticide i metode zabranjene u EU.

U izravnom izazovu za Zelene, dokument podcrtava da ugovor pospješuje deforestaciju Amazone te je u izravnom sudaru s klimatskim ciljevima EU-a.

Poziv je popraćen osvježenim, pomnim ispitivanjem lika i djela von der Leyen, uključujući njezinu prijepornu i navodno koruptivnu ulogu u nabavi cjepiva tijekom pandemije bolesti COVID-19 (Pfizergate).

U poredbi s prijašnjim i donekle ishitrenim pozivima na opoziv aktualni se doima promišljenijim i pažljivo kalibriranim za poticanje javne i političke rasprave u kojoj će zastupnici iz glavne struje biračima morati opravdati ili pažljivo argumentirati svoja gledišta.

Iskazivanje daljnje odanosti von der Leyen moglo bi biti osobito neugodno za europarlamentarce iz Njemačke i Francuske.

Rakursi

Europska udruženja poljoprivrednika, uključujući u Hrvatskoj, na potpisivanje sporazuma i poziv na opoziv reagiraju sa sve snažnijim bijesom koji bi mogao kulminirati idućeg tjedna.

Meritum u gledištima je da sporazum ugrožava njihovu opstojnost, što prepoznaje i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) koja je ususret nametanju dogovora hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu uputila apel da podrže svaku inicijativu za zaustavljanje Mercosura, upozoravajući da će, ako ugovor prođe, “slavonska polja ostati prazna”.

Poput drugih europskih udruga, HPK drži da uvoz jeftine govedine, šećera i peradi iz Južne Amerike ruši konkurentnost autohtonih, regulativama okovanih poljoprivrednika.

Copa-Cogeca, najveće krovno udruženje poljoprivrednika EU-a, zastupnike je u priopćenju pozvalo da pošalju “zadnje upozorenje”.

Poljoprivrednici u Francuskoj, koja je žarište otpora, za sutra su najavili da će potpisivanje ugovora popratiti potpunim blokadama autocesta oko Pariza i Lyona.

Najveći tamošnji sindikat, FNSEA, u prosvjede kreće uz nazivnik “Crna subota”.

Manevri

Navedeno je značajan faktor u kontekstu glasovanja jer zastupnike i zastupnice EP-a iz kluba Obnovimo Europu nuka na pažljivo pozicioniranje.

Predsjednica kluba Valérie Hayer, uzdanica francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, pritom je osmislila politički zanimljiv i potencijalno dalekosežan manevar.

Valérie Hayer, predsjednica Kluba zastupnika Renew Europe u Europskom parlamentu | Foto: Eric Vidal/EP

Ona je decidirano rekla da Obnovimo Europu neće podržati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja koji karakterizira kao “institucionalnu sabotažu”, ali će u Europskom parlamentu promicati propitivanje zakonitosti sporazuma na Europskom sudu pravde (ECJ).

“Korisno je zatražiti od Suda… da osigura da su sve odredbe u skladu s ugovorima EU-a i da ne potkopavaju neovisnost ili zakonodavni suverenitet EU-a,” rekla je Hayer 14. siječnja prema izvještaju Euronewsa.

Najava i nakana, izvjesno dogovorena kroz konzultacije s Elizejskom palačom, sugerira da potpisivanje sporazuma ne zaključuje izazove za von der Leyen.

“Opsada Strasbourga”

Poljoprivredne i druge udruge u novu rundu poziva na opoziv također ulaze bolje pripremljene s pažljivo osmišljenim prosvjednim strategijama.

Prema najavama FNSEA i Mladih poljoprivrednika (Jeunes Agriculteurs), njihov će “glavni konvoj” u Strasbourg stići 20. siječnja kako bi sa stotinama traktora opkolio zgradu Europskog parlamenta i “pozdravio” zastupnike.

Sindikati su za 21. siječnja pripremili blokade graničnih prijelaza i glavnih teretnih ruta kako bi “proveli inspekciju” južnoameričke robe i podcrtali prijeporni “izostanak sanitarnog pariteta”.

Na dan glasanja, 22. siječnja, prosvjednici će ispred parlamenta organizirati “Dan šutnje” i “tihog bdijenja” s ciljem da izvrše psihološki pritisak na zastupnike.

Agitacija

Jordan Bardella, predsjednik francuskog Nacionalnog okupljanja i kluba Patrioti za Europu, koji u srijedu 14. siječnja nije uspio u izglasavanju nepovjerenja autohtonoj vladi, sada poziva na masivnu, paneuropsku mobilizaciju.

“Pretvorili ste Europu u lutku na koncima stranih interesa! Dok naši građani stežu remen, vi sklapate tajne dogovore i uništavate poljoprivredu koja nas je hranila stoljećima. Pfizergate, Mercosur, cenzura – vaša Komisija mora podnijeti ostavku odmah!”

Ewa Zajączkowska-Hernik

“Potpisivanje sporazuma Mercosur je izdaja naših poljoprivrednika i kapitulacija pred Komisijom koja više ne zastupa interese Europljana. Otvarajući naša vrata nelojalnoj konkurenciji, von der Leyen žrtvuje naš prehrambeni suverenitet na oltaru globalizma,” rekao je prema citatu Euractiva.

Slično je gledište iznio i Matteo Salvini, lider talijanske Lige, distancirajući se od Braće Italije premijerke Giorgije Meloni čiji su zastupnici u Europskom parlamentu skloni podupiranju glavnih konzervativnih struja.

Salvini je rekao da sporazum “predstavlja izravan napad na europski suverenitet i sigurnost hrane”, karakterizirajući ga kao “gospodarsko ludilo”.

Osobita rječita u kritici je uzdanica poljske desnice, Ewa Zajączkowska-Hernik, čija je stranka “Nova nada” u klubu Europa suverenih nacija.

“Ovo je diktatura birokrata. Koriste se pravnim trikovima kako bi progurali dogovor koji su Poljska i Francuska izričito odbacile. Nećemo dopustiti uništenje poljske poljoprivrede radi njemačkog izvoza automobila,” navela je prema izvještaju The Pig Site.

Njezina opaska o automobilskoj industriji odnosi se na dijelove sporazuma koji pogoduju istoj.

Ewa Zajączkowska-Hernik, poljska eurozastupnica iz stranke ‘Nova nada’ | Foto: Alain Rolland/EP

Otpor Mercosuru u Poljskoj pritom je toliko silovit da predstavlja daleko najveći dosadašnji izazov u drugom mandatu premijera Donalda Tuska čija deklaracija o protivljenju sporazumu nije zauzdala gnjevne prosvjede poljoprivrednika.

Tajno glasovanje

Još jedan faktor koji aktualni poziv na opoziv čini do sad najzanimljivijem i najizazovnijim za von der Leyen je potencijal “tajnog glasovanja” za kojim bi mogla posegnuti njezina Europska pučka stranka (EPP).

Pravilo 190. Poslovnika Parlamenta dopušta tajno glasovanje ako to zatraži najmanje jedna petina zastupnika, što je lagani cilj za EPP.

U sadašnjem scenariju posezanje za netransparentnošću moglo bi odgovarati pučanima koji se etabliraju kao “stranka poljoprivrednika” pa bi njihova javna potpora krajnje nepopularnom sporazumu izazvala značajnu ili u slučaju zastupnika iz Francuske, Poljske ili Irske kobnu političku štetu.

S druge strane tajno glasovanje moglo bi povratno opaliti i povećati broj zastupnika spremnih na iskazivanje nepovjerenja iz klubova Ljevice, Zelenih, Obnovimo Europu, pa čak i EPP-a čija je potpora nominaciji von der Leyen za drugi mandat bila “ledena”.

Za navedeno postoji i recentni presedan.

Zastupnici su krajem 2025. tajno glasovali o “Omnibusu” o deregulaciji što je rezultiralo neočekivanim i šokantnim porazom očekivane većine za samo devet glasova.

“Post mortem” je utvrdio da je upravo tajnost centrističkim i umjereno konzervativnim zastupnicima omogućila da stranačku liniju odbace bez posljedica.