Istraživanje “Institucionalni izvori ukorijenjenosti korupcije u Hrvatskoj: uvid stručnjakinja” ukazuje da je korupcija nužno povezana s političkim institucijama, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije u organizaciji Gonga.
“Institucije nisu samo područje ili polje unutar kojih se odigravaju koruptivne prakse, nego svojom strukturom, načinom formiranja, pravilima i normama koje njima upravljaju čine motor koji pogoni koruptivnu praksu na svim razinama političkoga i društvenog djelovanja,” istaknuo je Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Vijeća Gonga.
Pravni okvir, koji uređuje način djelovanja javnih institucija, kao i nadzorne funkcije institucija koje brinu za regularnost institucionalnog djelovanja, pravila zapošljavanja, promoviranja i imenovanja čelnih osoba, omogućuju, a ponekad čak i potiču obrasce ponašanja koji otvaraju vrata korupciji, smanjujući pritom povjerenje građana i građanki u politički sustav.
Nedostatak političke volje
Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet dodala je kako je istraživanje donijelo svježiji i inovativniji pristup sagledavanju problema korupcije u hrvatskom društvu, budući da polazi od sustava koji omogućuje korupciju, a ne od moralnog posrnuća pojedinca ili grupe pojedinaca.
>>>HDZ odgovoran za korupciju | Fimi Media
“Politički akteri, prije svega vladajuće strukture na čelu s političkim strankama, nisu spremni prepoznati institucionalne slabosti koje omogućuju korupciju. Stoga dolazi do hiperprodukcije strategija i akcijskih planova te osnivanja različitih tijela za borbu protiv korupcije, dok se s druge strane neprestano razotkrivaju korupcijske afere, često bez zadovoljavajućeg završetka. Dakle, nije problem zakonodavni okvir jer on jest usklađen s demokratskim normama, nego njegova implementacija, najčešće zbog nedostatka političke volje,” rekla je Ivković Novokmet.
Dubinski intervjui
Temeljni uzroci korupcije leže u političkoj eliti koja je dizajnirala, utemeljila i (re)formirala političke institucije te ih potom u različitim razdobljima zarobila, marginalizirala, oslabila ili ukinula s ciljem dominacije nad cijelim političkim sustavom. “U takvom ozračju izostanka ikakve kontrole, nadzora, primjera dobre prakse i pravila prihvatljivog ponašanja, korupcija postaje alat daljnjeg očuvanja i jačanja vlastitih pozicija” nastavio je Čepo.
Iz dubinskih intervjua sa stručnjacima i stručnjakinjama iz sustava – aktivnim ili bivšim članovima sudbene vlasti i pravosudnog sustava, političarkama iz zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnicima udruga civilnog društva koji se primarno bave borbom protiv korupcije, te novinarkama koje dugi niz godina prate pravosuđe i temu korupcije – nametnuo se zaključak da su političke stranke najveći poligoni generiranja i perpetuiranja korupcije, ali da im čitav niz aktera i procesa taj posao olakšava.
>>>Kad misliš da si vidio sve i da je HDZ dodirnuo dno iz kala ispliva Anita Nosić
“Zanimljivo je da su sugovornici iz politike u intervjuima, neovisno o tome dolaze li s lijeva ili su više centar-desno, vrlo slično detektirali glavne generatore korupcije. Iako dugo pratim probleme s korupcijom u Hrvatskoj, kroz razgovore mi se otvorio uvid i u neke nove koruptivne punktove, primjerice, u policiji, ili među odvjetnicima, a dakako, bilo je vrlo korisno čuti i razmišljanja sugovornika, posebno iz državnog odvjetništva ili pravosuđa, o mogućim koruptivnih mehanizama u medijima,” istaknula je novinarka Đurđica Klancir, koja je kao stručnjakinja surađivala na ovom Gongovom istraživanju.
“Svi mi se neprestano susrećemo s ocjenama da je korupcija svuda oko nas, još uvijek ima onih koji su skloni reći da je u Hrvatskoj ‘sve preko veze’, da su krivi ljudi jer žele tako živjeti, a ovo istraživanje ukazuje na ishodište problema, jer adresira problem na pravu adresu, a tako onda upućuje i na moguće promjene, na rješenja. Drago mi je, kao novinarki, vidjeti da i istraživanje ukazuje na značaj medija u borbi protiv korupcije, ali i upozorava na ozbiljne, sistemske, probleme koji slabe ulogu medija u Hrvatskoj”, rekla je.
Ograničavanje moći političkih stranaka
Preporuke koje mogu pomoći u izgradnji suvremenog aparata usmjerenog na borbu protiv korupcije temelje se na uvođenju i implementaciji građanskog obrazovanja za demokraciju u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, širenju i osnaživanju tzv. neovisnih institucija, poglavito onih s nadzornim ovlastima, obrani neovisnosti medija, reformi sudbene vlasti, te ograničavanju moći političkih stranaka.
>>>Kako misliš napredovati ako se ne učlaniš u HDZ?
“Najvažnija preporuka proizašla iz ove analize je ograničavanje moći političkih stranaka. Stranke su se pokazale ključnim facilitatorima koruptivnih aktivnosti i zaštitnicima onih koji su za korupciju osumnjičeni. Važno je stoga reformirati zakonodavstvo povezano s financiranjem, djelovanjem i uspostavom političkih stranaka, kako bi se ojačala njihova odgovornost, a oslabio njihov utjecaj, prije svega, na neovisne institucije,” zaključio je Čepo.
Grabancijaš/Gong
