Kršćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel internim dokumentom nastavlja inzistirati na svom fiskalnom postulatu “pozitivne nule” (eng. black zero) i uskraćivanju od zaduživanja.
“Mi stoga prihvaćamo Ugovor iz Maastrichta, Pakt o stabilnosti i rastu, ustavno utvrđenu dužničku kočnicu i politiku ‘crne nule’ (o nepreuzimanju novog duga),” obvezuje novi manifest u koji je Reuters dobio uvid.
>>>Von der Leyen garantira EU minimalac, parlamentarno zakonodavstvo i opušteniju fiskalnu politiku
Očekuje se da će stranačko vijeće usvojiti, ili radije potvrditi maksimu, iako rastući broj istaknutih njemačkih ekonomista i političara vladu poziva da odustane od “apsurdnih fiskalnih pravila”.
U njemačkom ustavu ustoličena “dužnička kočnica” određuje da federalna vlada ne može preuzeti dug veći od 0.35% BDP-a, što odgovara iznosu od oko 5 milijardi eura u 2020. godini. Dozvoljeni dug bi se, u trenutno neizglednom scenariju gospodarskog rasta i prema parlamentarnim stručnjacima, u 2021. popeo na 8.4 milijarde eura i do 9.7 milijardi eura u 2022., navodi Reuters.
Schaeuble iz vedra neba
Njemačka, koja fiskalnu politiku projicira na dobar dio Europe, uspijeva preživljavati bez preuzimanja novog duga od 2014. godine zahvaljujući neuobičajeno dugom ciklusu ekonomskog rasta, rekordnoj zaposlenosti, izdašnim poreznim prihodima i programu kupnje državnih i korporativnih obveznica Europske središnje banke.
Vreteno se okrenulo u posljednjem kvartalu prošle godine kad je recesija u Njemačkoj izostala u maniri statističke pogreške. Ekonomija je nastavila posrtati u ovoj godini do aktualnog trenutka u kojem čak i slavni apsolutist mjera štednje, bivši ministar financija i fiskalni fanatik Wolfgang Schaeuble, govori da politiku treba mijenjati.
On je prošle srijede rekao na Njemačka treba novu procjenu pravila kako bi se odgovorilo na izazove klimatskih promjena i digitalizacije pa pozvao vladu da posegne za ustavom dopuštenim dugom, odnosno prekine politiku “pozitivne nule”.
U širem kontekstu, s recesijom suočenu Njemačku koja je stjecajem povijesnih okolnosti pokretač europskog i dobrim dijelom hrvatskog gospodarstva na snažniju potrošnju pozivaju svi ključni dionici, uključujući Europsku središnju banku.
