Iskustvo Portugala s uvođenjem eura je vrlo pozitivno, a članstvom u eurozoni lakše je prebrodio globalnu financijsku krizu, poručio je u petak 20. rujna guverner portugalske središnje banke Carlos da Silva Costa na predavanju “Dva desetljeća s eurom – portugalska perspektiva” održanom u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
“Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji,”
Carlos Da Silva Costa
Portugal je, zajedno s još jedanaest zemalja članica EU-a, euro kao obračunsku jedinicu uveo 1. siječnja 1999. godine, a tri godine kasnije, puštanjem novčanica i kovanica u optjecaj, euro je u Portugalu i još jedanaest članica uveden kao gotovinsko sredstvo plaćanja.
Kako je kazao portugalski guverner u predavanju, kojem je nazočio i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, Portugal je iskoristio prednosti svojeg članstva u eurozoni, a za vrijeme globalne financijske krize, koja je počela 2008. godine, toj zemlji je bilo u značajnoj mjeri dostupnije financiranje, i u smislu iznosa i povoljnijih uvjeta, nego zemljama koje nisu bile članice, pa se Portugal na taj način i lakše vratio na put gospodarskog rasta.
Ukupno gledajući, Silva Costa portugalsko iskustvo s uvođenjem eura vidi kao vrlo pozitivno, te kaže da ono predstavlja jednu od ključnih reformi.
“Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji”, rekao je.
>>>Ne posuđujte novac od lihvara po kamatnim stopama od 6 i više posto
Portugalska središnja banka procjenjuje da je u prvom kvartalu 2002. godine konverzija domaće valute u euro imala ukupan efekt na rast potrošačkih cijena od oko 0,2 postotna boda, te na cijene usluga za oko 0,5 postotna boda.
S druge strane, kaže da je euro poslovnom sektoru i kućanstvima donio niz opipljivih prednosti, kao što su niži transakcijski troškovi, transparentnija i konkurentnija tržišta uz porast trgovine, veću sigurnost u štednji kao i odlukama o ulaganjima, jednostavniju kupnju i putovanje širom Europe, kao i lakši pristup drugim tržištima, uz nove poslovne prilike. Euro također i eliminira neizvjesnosti vezane oko fluktuacije tečaja, no u isto vrijeme eliminira mogućnost korištenja instrumenta tečaja za rješavanje problema konkurentnosti.
Upitan oko odluke Vrhovnog suda u “slučaju franak”, kao i nekih procjena da bi banke u slučaju gubitka tih tužbi mogle platiti i do 15 milijardi kuna odštete, Vujčić je kazao da je to vrlo teško sada ocjenjivati.
“Mala i otvorena ekonomija, slična Hrvatskoj”
Ocjenjuje da je stvaranje zajedničke europske valute povijesni događaj za europsku integraciju, no kako još predstoji posla, pri čemu kaže da Ekonomska i monetarna unija (EMU) još ima značajne nedostatke te kako je u nekim aspektima, kao što su bankovna unija i unija tržišta kapitala, nedovršena.
>>>Uvođenje eura podržava 49 posto Hrvata: Eurobarometar
Zemlje članice zajedno trebaju okončati taj put započet 1999. godine, a ulazak Hrvatske u eurozonu bio bi dobrodošao u tom kolektivnom nastojanju, smatra Silva Costa.
Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je da je Hrvatska prije ljetnog odmora uputila pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), dobila zeleno svijetlo te se složila oko stvari koje treba učiniti do sredine iduće godine. Ako sve prođe po planu, Hrvatska bi iduće godine i trebala ući u taj mehanizam, u kojem mora provesti najmanje dvije godine, rekao je.
>>>ECB najavio ‘stres test’ 5 hrvatskih banaka
Vujčić je istaknuo da je Portugal, kao mala i otvorena ekonomija, time i slična Hrvatskoj, profitirao od ulaska u eurozonu, gdje je bio i u trenutku početka globalne krize, a da je bio izvan nje, prošao bi lošije.
“Smatram da je to važna poruka”, kazao je Vujčić, koji se slaže s portugalskim guvernerom da ne treba kriviti zajedničku valutu za probleme u koje su pojedine zemlje došle.
HNB ostaje pri procjeni rasta u ovoj godini od tri posto
S obzirom na sve češće spominjanu recesiju koja prijeti Italiji i Njemačkoj, na novinarski upit prijeti li ona i Hrvatskoj, Vujčić je kazao da se trenutno u Italiji i Njemačkoj bilježi usporavanje rasta, što za Hrvatsku predstavlja problem jer su nam te dvije zemlje glavni vanjskotrgovinski partneri.
HNB zasada zadržava svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a od oko tri posto, no ako vanjskotrgovinski partneri značajnije uspore, to će se osjetiti i u Hrvatskoj, rekao je guverner središnje banke.
>>>HNB vidi mogućnost ubrzavanja rasta BDP-a u trećem tromjesečju: Savjet
Upitan oko odluke Vrhovnog suda u “slučaju franak”, kao i nekih procjena da bi banke u slučaju gubitka tih tužbi mogle platiti i do 15 milijardi kuna odštete, Vujčić je kazao da je to vrlo teško sada ocjenjivati.
Napominje da je riječ o odluci koja je potvrdila raniju odluku Visokog trgovačkog suda, a kako će financijski efekt ovisiti od toga koliko će ljudi tužiti banke, zatim kakve će odluke sudovi zauzimati, kao i primjeni “nekih horizontalnih pravnih stvari” na sve te slučajeve.
>>>Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima: HNB 2015.
“U svakom slučaju, banke imaju obvezu da po pojedinačnim tužbama vrše rezervacije, sukladno odluci, i ostaje vremenu da pokaže koliki taj efekt može biti. Bilo bi u ovom trenutku neozbiljno govoriti o bilo kakvim ciframa”, rekao je Vujčić.
Na pitanje novinara oko rasta gotovinskih kredita, Vujčić kaže kako je rast usporio jer su se banke počele prilagođavati preporukama HNB-a. Središnja banka nastavit će pratiti što će se s rastom gotovinskih kredita događati u budućnosti te da po potrebi reagirati, poručio je.
