Kineski potrošački sektor u srpnju je kliznuo u deflaciju u kojoj već mjesecima boravi proizvodnja snažeći pritisak na krojače fiskalnih i monetarnih smjernica.
Reuters piše da podaci stvaraju tjeskobu i zabrinutost da bi po veličini drugo gospodarstvo svijeta moglo zakoračiti u razdoblje sporijeg gospodarskog rasta nalik “izgubljenom desetljeću” u Japanu gdje su plaće i cijene stagnirale ili propadale generacijama.
Kina je iz teškog i distopijskog samoozljeđivanja pod krinkom pandemije bolesti COVID-19 nakon prijelaza iz 2022. u 2023. godinu zabilježila prpošni rast ali je on otad okopnio uslijed osipanja domaće i vanjske potražnje i neuspjeha u poticanju potrošnje.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) u srpnju je pao za 0.3% na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Nacionalni ured za statistiku (NBS), u usporedbi sa srednjom procjenom smanjenja od 0.4% u anketi Reutersa.
To je bio prvi pad od veljače 2021. godine kada su se pod “COVID ključem” našle i velebne metropole poput Šangaja.
>>>‘Samo ulaz. Nema izlaza’: distopijsko covid ludilo okužilo Kinu
Indeks proizvođačkih cijena (PPI) istovremeno je pao deseti mjesec zaredom, u srpnju za 4.4%, brže od prognoziranih 4.1%.
Dvije brzine
Kina je prvo od G20 gospodarstava koje je zabilježilo pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini, nakon što je Japan iskusio negativni CPI u kolovozu 2021. godine.
“Za Kinu je razlika između proizvodnje i usluga sve očitija, što znači da će gospodarstvo rasti u dvije brzine u ostatku 2023., posebno jer se problem s nekretninama ponovno pojavljuje,” komentirao je Gary Ng, iskusniji ekonomist za Aziju i Pacifik u Natixisu . “To također pokazuje da je kineski gospodarski oporavak sporiji od očekivanog i nedovoljno snažan da nadoknadi slabiju globalnu potražnju i podigne cijene roba.”
>>>Oštar pad kineskog uvoza i izvoza reflektira globalni gospodarski blues
Podaci o inflaciji stižu nakon što su brojke pokazale pad uvoznih i izvoznih aktivnosti u srpnju. U pozadini se ponovno gomilaju vijesti o dužničkim mukama u građevinarstvu i tržištu nekretnina.
Partija je za ovu godinu naciljala rast potrošačkih cijena za oko 3%, oko postotnog boda više nego lani.
Vlasti umanjuju značaj i brige oko deflacije.
Šest do 12 mjeseci slabosti
Liu Guoqiang, zamjenik guvernera središnje banke, prošlog je mjeseca rekao da neće biti deflacijskih rizika u Kini u drugoj polovici godine, ali je podcrtao da je gospodarstvu potrebno vrijeme da se vrati u normalu nakon pandemije.
Glavna odrednica pada potrošačkih cijena u srpnju bile su cijene svinjetine koje su uslijed slabe potražnje i bogatih zaliha pale za 26%.
>>>Europska gospodarska komora u Kini bilježi propadanje trgovinskih odnosa, investicija
Cijene su zahvaljujući ljetnim putovanjima i odmorima s mjeseca na mjesec zapravo porasle za 0.2%.
Inflatorna jezgra, mjerilo iz kojeg su isključene nepostojane cijene hrane i goriva, na godišnjoj se razini povećala za 0.8%, nakon rasta od 0.4% u lipnju.
Takav, dublji uvid, pojedine analitičare nuka na procjene da su poredbe s Japanom preuranjene.
Xia Chun, glavni ekonomist investicijskog holdinga Yintech u Hong Kongu, očekuje da će deflacija u Kini trajati šest do 12 mjeseci, ali neće slijediti povijest Japana, gdje je stagnacija cijena trajala veći dio posljednja dva desetljeća.
>>>Propušteni obroci potpiruju strahove o insolventnosti kineskih građevinara | Evergrande
Fitch Ratings drži da će “neizvjesnost” još potrajati dok se ne kristaliziraju planovi fiskalnih poticaja koji će izgledno biti ciljani, a ne široki kao što je to u jeku pandemije bio slučaj na Zapadu čije središnje banke već godinu dana stežu monetarnu politiku u nastojanju da ohlade uzavrele cijene.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
