Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. u prosjeku su niže za 0,1%. U odnosu na studeni 2018., tj. na godišnjoj razini i u godišnjem prosjeku više su za 0,7%, javlja DZS.
>>>Inflacija u listopadu 0.6% na godišnjoj razini: DZS
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. najviše su pale cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva i cijene Prijevoza koje su u prosjeku po svakoj skupini niže za 0,4%, cijene Restorana i hotela, koje su u prosjeku niže za 0,3%, cijene Hrane i bezalkoholnih pića te cijene Rekreacije i kulture, koje su u prosjeku po svakoj skupini niže za 0,2% i cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva koje su u prosjeku niže za 0,1%.
Istodobno su cijene Zdravlja, cijene Komunikacija, cijene Obrazovanja i cijene Raznih dobara i usluga u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. u prosjeku ostale na razini cijena iz listopada 2019.
Pad indeksa potrošačkih cijena u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 0,9% te cijene Alkoholnih pića i duhana koje su u prosjeku više za 0,1%.
>>>U prvih 9 mjeseci deflacijski pritisci jači nego lani: HGK
Najveći doprinos padu indeksa potrošačkih cijena u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. imale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića (za -0,06%), a najveći doprinos porastu indeksa imale su cijene Odjeće i obuće (za 0,06%),
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u studenome 2019. u odnosu na listopad 2019. u prosjeku su niže za 0,1%, dok su cijene Usluga u prosjeku niže za 0,2%, piše DZS (.pdf).
Komentar HGK:
U studenome je godišnji rast potrošačkih cijena ostao ispod 1% (iznosio je 0,7%), kao i u svim prethodnim mjesecima ove godine, s izuzetkom srpnja kada je bio minimalno iznad jedan posto (1,1%). Stoga je i na razini prosjeka prvih jedanaest mjeseci godišnji rast cijena ostvaren ispod jedan posto, na razini od 0,7%. U prosincu je moguće da će se u potrošačkim cijenama vidjeti blaži deflatorni utjecaj cijena neprerađene hrane (dio trgovaca je snizio cijene već u prosincu prošle godine, neposredno prije primjene snižene stope PDV-a na svježu hranu) i cijena goriva i maziva (cijene sirove nafte su od kraja studenoga i u prosincu bile više na godišnjoj razini), ali ne u tolikoj mjeri da se znatnije promijeni prosjek godine u odnosu na prosjek prvih jedanaest mjeseci. Stoga će prosječan godišnji rast inflacije u 2019. godini vjerojatno ostati na razini od 0,7% (ili najviše 0,8% u slučaju rasta cijena u prosincu iznad 1,2%), što će biti najniže od 2016. godine (kada je ostvaren pad cijena od 1,1%).
Niža je razina rasta potrošačkih cijena u prvih jedanaest mjeseci ove godine ostvarena zbog nižeg rasta cijena energije te pada cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda (utjecaj sniženja stope PDV-a na svježu hranu) i industrijskih proizvoda bez hrane i energije (koje su u 2018. godini rasle). Nešto brže nego prethodne godine rasle su cijene usluga (1,3% prema 1,2%) i prerađeni prehrambeni proizvodi (2,1% prema 1,5%) koji su predstavljali najjači inflatorni izvor. Uz usluge, inflatorni izvor predstavljale su cijene energije koje su, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rasle 2,8 puta nižom stopom zbog pada cijena goriva i maziva za osobna vozila (-0,9%) i tekućih goriva (-3,0%) te sporijeg rasta cijena električne energije (1,1%). Cijene ostalih vrsta energije rasle su nešto brže nego prošle godine, uz najveći rast cijena krutih goriva (9,4%) i plina (4,1%).
