‘Dobro smo prošli’: raskošna fiskalna politika ublažila pad njemačkog BDP-a u 2020. | Destatis

Zahvaljujući fiskalnim mjerama bez presedana njemačko se gospodarstvo u 2020. smanjilo za “samo” 5.0%, daleko manje od zlogukih očekivanja i manje od kontrakcije za -5.7% zabilježene tijekom financijske krize i Globalne recesije.

Analitičari su u anketama Reutersa predviđali pad bruto domaćeg proizvoda za -5.1%.

>>>‘Ne možeš štedjeti na putu iz krize’: njemački zastupnici odobrili kolosalno zaduživanje

“To je zapravo bila godina katastrofe, ali sudeći prema onome čega smo se bojali kroz 2020., možemo reći da smo dobro prošli,” komentirao je rezultate analitičar LBBW-a, Uwe Burkert.

Njemački statistički ured, Destatis, u izvješću procjenjuje da je gospodarstvo u četvrtom tromjesečju izgledno stagniralo, ali i ostvarilo pozitivan zamah koji će se preliti u tekuću godinu.

Vlada kancelarke Angele Merkel od ožujka je posegnula za fiskalnim mjerama o čijoj raskoši mnoge članice Unije mogu tek sanjati, uključujući privremeno smanjenje poreza na dodanu vrijednost, masovnu primjenu “kurzarbeita“, odluku o moratoriju na stečajne postupke. Biznisi su zapljusnuti jeftinim novcem, a roditelji poreznim olakšicama i direktnim uplatama novca za djecu… što je redom pomoglo u očuvanju gospodarskih aktivnosti i potrošačke potencije.

>>>Njemačka fiskalna politika u trećem kvartalu podbola BDP za 8.2% | Destatis

Ministar gospodarstva, Peter Altmaier, u Berlinu je rekao da će vlasti učiniti sve u svojoj moći da tekuću godinu pretvore u godinu oporavka, ali i upozorio da bi rast mogao biti donekle manji od projekcija iz listopada koje predviđaju oporavak BDP-a na 4.4% u 2021.

Projekcije su već umanjili Institut Ifo, koji očekuje rast za 4.2% i udruga dionika u industriji BDI koja u 2021. predviđa rast za 3.5% te povratak na predepidemijsku razinu tek u 2022.

Duboki, duboki deficit

Suočena s koronavirusom Njemačka je u ožujku 2020. godine odbacila fiskalnu mudrost, razbila tabu i otpustila ustavom definiranu dužničku kočnicu što je ministru financija Olafu Scholzu (SPD) omogućilo da iskopa veliku rupu u proračunu. Očekuje se da će vlasti od početka pandemije do kraja 2021. godine preuzeti oko 300 milijardi eura novog duga.

Prema posljednjima podacima Destatisa, javni je sektor, koji uključuje savezne države, lokalnu samoupravu i socijalu, do sad ostvario proračunski deficit od 158.2 milijardi eura, ili oko 4.8% BDP-a.

Za poredbu, Njemačka je 2019. zaključila s proračunskim viškom od 52.5 milijardi eura ili 1.5% tadašnjeg BDP-a.

>>>Weidmann upozorio na ‘teško servisiranje’ dugova u eurozoni

Privatna potrošnja je u 2020. pala za 6% na godišnjoj razini iako je raspoloživi dohodak zahvaljujući direktnim uplatama novca i Kurzarbeit u prosjeku porastao za sve građane, navodi se u izvješću.

>>>Vlada RH daleko najgora i najnesposobnija u čuvanju dohotka | Eurostat

Budući da su epidemiološke mjere zauzdale potrošače, neto štednja je lani porasla na rekordno visokih 16.3%. Destatis procjenjuje da je riječ o novcu koji bi se u realnu ekonomiju mogao vratiti nakon travnja, ako epidemiološki uvjeti dozvole normalizaciju društvenih, odnosno gospodarskih aktivnosti.

>>>Njemačka bez tabua dužničke kočnice i u 2021. | izvori

Izvješće otkriva i ključnu ulogu državne potrošnje u ublažavanju negativnih trendova, pa je ona na federalnoj razni prema prvim podacima porasla za 3.4% u odnosu na godinu prije.

Preliminarni podaci za Njemačku u snažnom su kontrastu s prognozama o padu bruto domaćeg proizvoda za 9% u Francuskoj i Italiji, drugoj i trećoj ekonomiji eurozone.