Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u četvrtak je učvrstio očekivanja o novoj rudni masovnog stvaranja novca, ali i otišao korak dalje rekavši da je upravno vijeće reinterpretiralo ciljanje inflacijske stope, kamena temeljca monetarne politike u europodručju.
Dužnosnici su nakon vijećanja rekli za Reuters da se smanjenje međubankovne kamatne stope u rujnu čini izvjesnim, moguće su i poruke o kupnji državnih i korporativnih obveznica.
“Nama se ne sviđa što vidimo na bojišnici s inflacijom i simetrija u suštini znači da nema granice od 2%,”
Mario Draghi
>>>‘Slobodni pad’ morala njemačkih poduzetnika: Ifo
Inflacija u eurozoni je ispod ciljane razine od blizu ali ispod dva posto u srednjem roku već šest godina zaredom. Guverner je rekao da su izgledi za njezino podizanje na traženu razinu “bljedunjavi” uslijed trgovinskih napetosti i paralizirajućih sankcija koje u nastojanju očuvanja hegemonije prakticira Trumpova “Amerika na prvom mjestu”.
“Izgledi se pogoršavaju pa pogoršavaju, situacija postaje sve lošija u manufakturi i sve lošija u zemljama gdje je proizvodnja izrazito važna,” izjavio je Draghi na konferenciji za novinare.
>>>‘Vidljiva ruka’ Trumpa udarila manufakturu diljem Azije, potpirila strah od recesije
Guverner je naveo da nakon 16 godina ciljanja inflacije ispod dva posto, banka uvodi simetriju i uklanja gornju granicu. “Nama se ne sviđa što vidimo na bojišnici s inflacijom i simetrija u suštini znači da nema granice od 2%,” rekao je.
Izvor je za Reuters naveo da vijeće razmatra i nastavak programa kupnje obveznica, odnosno kvantitativnog popuštanja.
ECB bankama novac nudi do najniže negativne kamatne stope od -0.40%, što u suštini znači da su one plaćene za njegovo uzimanje. Uz časne europske izuzetke, komercijalne banke nevoljko prenose kvalitetu ponude na građane ili poduzetnike, a ponegdje i teško lihvare uslijed nezainteresiranosti i neodgovornosti regulatora.
Za razliku od SAD-a, gdje novac u realnu ekonomiju distribuira razgranata mreža “primarnih i sekundarnih dilera”, ECB novac gura kroz banke, korporativne ili probrane državne obveznice.
Banka je kroz programe kvantitativnog popuštanja od 2015.-18. stvorila 2.6 bilijuna eura (7,600 eura po glavi eurozone), brzinom od 1.3 milijuna eura u minuti no ta je emisija uglavnom otišla trgovcima obveznicama i financijskom sektoru.
>>>Negativne kamatne stope, ciljana stopa BDP-a i inflacija iznad dva posto na skupu Feda
Pojedini članovi vijeća guvernera ovih dana govore da banke više ne bi trebale biti plaćene za uzimanje novca, dok središnje banke svijeta vode raspravu o budućnosti monetarne politike.
