Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) u četvrtak je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 2.25%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 2.40% a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2.65%.
We cut our key interest rates by 0.25 percentage points.
— European Central Bank (@ecb) April 17, 2025
We did this because inflation is on track to settle at around our 2% target.
Read today’s monetary policy decisions https://t.co/PZOnYdYzaw pic.twitter.com/0IYhHL7VhR
Odluke su sukladne očekivanjima i na snagu stupaju 23. travnja.
“Zbog povećane neizvjesnosti vjerojatno će se smanjiti pouzdanje kućanstava i poduzeća a negativan i kolebljiv tržišni odgovor na trgovinske napetosti vjerojatno će pridonijeti pooštravanju uvjeta financiranja. Ti bi činitelji mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede europodručja,” navedeno je u priopćenju o odluci.
Upravno vijeće je ponovilo procjenu da “proces dezinflacije dobro napreduje”.
“Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2%,” navedeno je.
Promišljanja i komentari guvernerke
Gospodarski izgledi “zamagljeni su iznimnom neizvjesnošću” rekla je u pratnji odluke predsjednica ECB-a, Christine Lagarde.
“Izvoznici iz europodručja suočavaju se s novim trgovinskim preprekama iako njihov opseg ostaje nejasan. Poremećaji u međunarodnoj trgovini, napetosti na financijskim tržištima i geopolitička neizvjesnost opterećuju poslovna ulaganja,” dodala je u kontekstu američkog protekcionizma i carina Donalda Trumpa.
Guvernerka je prepoznala “prisutnost negativnog šoka” za potražnju i upozorila da je na horizontu nešto što bi moglo imati daleko veći utjecaj.
Među značajnim faktorima i nepoznanicama je preusmjeravanje roba iz tržišta suočenih s visokim američkim carinama, što se trenutačno prvenstveno odnosi na Kinu, te utjecaj povijesnog remećenja na fiskalnu politiku i investicije.
Iako je negativni učinak carina na gospodarski rast predvidljiv, njihov “neto učinak na inflaciju u ovom je trenutku manje nego jasan”.
Jak euro mogao bi sniziti inflaciju, ali bi je više uvozne cijene mogle povećati.
Pojedine nedoumice mogle bi se razjasniti do sljedećeg sastanka upravnog odboru u lipnju, no druge bi mogle ostati neizvjesne kroz dulje razdoblje, rekla je Lagarde.
Procjena restriktivnosti “besmislena”
ECB monetarnu politiku postojano popušta s povijesnih visina od 4.25% dosegnutih sredinom 2023. godine.
Aktualna ključna stopa od 2.25% u normalnim bi okolnostima podrazumijevala izlazak iz restriktivne zone, no Lagarde kaže da su takve procjene u aktualnom kontekstu “besmislene”.
“Iako je ta procjena restriktivnosti bila smislena, ili je imala smisla, u mjeri u kojoj smo bili jako daleko od odredišta, u ovom trenutku je besmislena,” rekla je. “Besmislena je jer se procjena restriktivnosti uvelike oslanja na usporedbu između kamatnih stopa i neutralne stope,” nastavila je.
Koncept neutralne stope pritom je odrediv u izvjesnom svijetu bez šokova.
“Dakle, ta procjena restriktivnosti više nije operativna i ono što trebamo učiniti je odrediti odgovarajući stav monetarne politike koji će nas zapravo odvesti do našeg odredišta,” ciljane inflacije od 2% u srednjem roku.
Guvernerka je navela da je odluka o smanjenju za četvrt postotnog boda usvojena jednoglasno i da nitko nije zagovarao oštriji rez.
Navela je i da gospodarstvo europodručja pokazuje “ponešto otpornosti” te je izgledno poraslo u prvom tromjesečju 2025. godine.
Komentari ekonomista
“Unaprijed usmjeren pogled na gospodarstvo implicira očekivani šok od carina, a karakterizacija ‘iznimne’ neizvjesnosti implicira otvorenost za daljnje monetarno popuštanje uz pretpostavku da će trgovinski šok potrajati i biti potvrđen u podacima,” komentirao je u bilješci za klijente glavni ekonomist Deutsche Bank za Europu, Mark Wall. “I dalje očekujemo novo smanjenje stope u lipnju i krajnju stopu od 1,5% do kraja godine.”
Carsten Brzeski, lider makro istraživanja IGN-a, rez je karakterizirao kao “osiguranje u Lagarde stilu”.
“S obzirom na trenutnu visoku razinu neizvjesnosti, 50 baznih bodova bi danas doista moglo biti previše – ali u određenoj mjeri, današnja odluka o smanjenju stope također je mjera osiguranja. Današnji rez neće učiniti nikakvu štetu,” odvagnuo je.
“ECB vjeruje da će monetarna politika morati biti popustljivija nego što se prije očekivalo,” napisao je Andrew Kenningham, glavni europski ekonomist u Capital Economicsu, za svoje klijente.
U nastavku pročitajte priopćenje ECB-a.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Dezinflacija dobro napreduje. Inflacija se nastavila kretati u skladu s očekivanjima naših stručnjaka. U ožujku su se smanjile i ukupna i temeljna inflacija. Posljednjih se mjeseci osjetno smanjila i inflacija cijena usluga. Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2 %. Rast plaća, premda još povećan, smanjuje se i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju. Gospodarstvo europodručja razvilo je određenu otpornost u odnosu na globalne šokove, ali izgledi za rast pogoršali su se zbog povećanja trgovinskih napetosti. Zbog povećane neizvjesnosti vjerojatno će se smanjiti povjerenje kućanstava i poduzeća a negativan i kolebljiv tržišni odgovor na trgovinske napetosti vjerojatno će pridonijeti pooštravanju uvjeta financiranja. Ti bi činitelji mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede europodručja.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 2,25 %, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 2,40 % a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 2,65 %. Smanjenje će stupiti na snagu 23. travnja 2025.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala, i to postojano, na ciljnoj razini od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.