ECB promišlja o usporavanju poskupljenja novca | izvori

Krojači monetarnih politika europodručja sve su složniji oko usporavanja stezanja i povećanja referentnih kamatnih stopa za financijski sustav za 25 baznih poena, ili 0.25%, doznao je Reuters od pet izvora s izravnim uvidom u promišljanja i razgovore.

Europska središnja banka (ECB) od prošle godine povećava cijenu zaduživanja u nastojanju da ohladi izlaskom iz pandemije potpaljene i ratom u Ukrajini raspirene potrošačke cijene.

>>>U ožujku produbljeno propadanje proizvodnih aktivnosti u europodručju | PMI

Upravni odbor središnjice u posljednjih je šest vijećanja kamatnu stopu povećavao za najmanje 50 baznih bodova, no dionici s kojima je razgovarao Reuters drže da niz faktora i indikatora sada pozivaju na usporavanje i oprez.

Nesigurnost

Upućeni su uz uvjetovanje anonimnosti naveli da nesigurnost ostaje uzvišena nakon prošlomjesečnog kraha banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i epohalnog iskupljenja Credit Suisse, veličinom druge banke u Švicarskoj.

>>>ECB poskupio zaduživanje za 0.5%, prepoznao ‘povišenu razinu nesigurnosti’

Izgledno je i da se dosadašnje stezanje još nije materijaliziralo u realnom gospodarstvu zbog čega stratezi procjenjuju da je bolje biti postupan nego požaliti.

Izvori su odvagnuli i da je “vrhunac stopa” na vidiku i da je u “zadnjoj milji” sigurnije poduzimati manje korake.

Među analitičarima postoji konsenzus da je aktualna stopa od 3% na novčani depozit na razini restriktivnog djelovanja.

Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja određena od 22. ožujka 2023. godine iznosi 3.50%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3.75 % a kamatna stopa na novčani depozit 3.00 %.

Rasprava je, dakako, još uvijek otvorena a izgledi podložni promjenama i dijelom ovisni o travanjskim podacima o inflaciji čija se objava očekuje samo dva dan prije vijećanja Upravnog odbora ECB-a najavljenog za 4. svibnja.

Procjene i očekivanja

Svoja je gledišta i promišljanja o budućim koracima do sad javno iznijela tek nekolicina nacionalnih guvernera.

Nizozemac Klaas Knot drži da je situacija nejasna i neizvjesna i ne odbacuje scenarij povećanja za 50 baznih bodova.

>>>Philip Lane: još nismo na vrhuncu inflacije cijena hrane

Slovak Peter Kažimír kaže da bi usporavanje moglo biti prigodno, dok austrijski sokol Robert Holzmann podržava posupljenje za 0.5%.

Tržišta trenutno očekuju stezanje u obrocima od 25 baznih bodova nakon vijećanja u svibnju, lipnju i rujnu.

Zagrijavanje jezgre

Izvori su rekli da je stezanje nužno jer harmonizirana inflacija ostaje previsoka a temeljna inflacija – mjerilo koje isključuje nepostojane cijene hrane i energenata – sklona daljnjem zagrijavanju koje bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.

Stoga bi svaka pauza bila pogrešan signal.

>>>ECB prvi put u 15 godina bez dividende za nacionalne središnjice, vlade

Slično je gledište u srijedu iznio francuski član upravnog odbora, guverner Villeroy de Galhau, rekavši da bi “preokret u putanji temeljne inflacije” trebao biti okidač za stanku u prilagodbi.

Izvori su dodali da transmisiju monetarne politike usporavaju krepko tržište rada i rast plaća.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima