Europski parlament osudio je četvrtak kineske vojne vježbe kod Tajvana nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi otoku koji Kina smatra integralnim dijelom svog teritorija, pri čemu je pozvao i na jačanje suradnje s Tajvanom.
>>>Poigravanje kineske vojske s granicama Tajvana, zahvala ‘drugarici Pelosi’ | VIDEO
Europski je parlament podsjetio da su Tajvan posljednjih godina “posjetili brojni zakonodavci, uključujući one iz država članica EU-a, i jedna potpredsjednica Europskog parlamenta” te da su takvi posjeti “u okviru parlamentarne diplomacije uobičajena demokratska praksa”.
Status quo
Eurozastupnici su “oštro” osudili vojne vježbe kineske vojske u Tajvanskom tjesnacu koje su započele 2. kolovoza 2022., a “dosegle su dosad nezabilježenu razinu intenziteta”.
Također su pozvali kinesku vladu “da se suzdrži od svih mjera koje bi mogle destabilizirati Tajvanski tjesnac i regionalnu sigurnost”.
>>>Od Amerike podobdena Kina vježba blokadu Tajvana | VIDEO
Poručuju i da se status quo u Tajvanskom tjesnacu ne smije mijenjati, ostajući pritom pobornici politike jedinstvene Kine “kao političkom temelju odnosa EU-a i Kine”.
U tom kontekstu ističu da na “demokratskom otoku Tajvanu narod odlučuje kako želi živjeti”, pozivajući pritom na jačanje suradnje EU-a i Tajvana.
>>>Biden planira veliku prodaju oružja Tajvanu | Politico
EP “ponovno poziva EU da ojača postojeće partnerstvo s Tajvanom kako bi se promicale zajedničke vrijednosti i načela, među ostalim sklapanjem čvrstog sporazuma o lancu opskrbe i bilateralnog sporazuma o ulaganjima, čime bi se pomoglo zaštititi interese EU-a u cjelini i interese njegovih država članica”, ističe se u rezoluciji.
Kontekst
Šef europske diplomacije Josep Borrell ponovio je u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kako podržava politiku jedne Kine, odnosno da smatra vladu Narodne Republike Kine u Pekingu jedinim predstavnikom Kine, ali je istaknuo da to ne sprječava intenziviranje suradnje s Tajvanom “niti izražavanje zabrinutosti zbog sve većih tenzija”.
“Posjet Tajvanu ne bi trebao izazvati vojne vježbe”, kazao je Borrell.
Tajvan je 1949. ostao jedino uporište nacionalističkog Kuomintanga pod Čang Kaj Šekom nakon poraza u građanskom ratu od komunista. Vlada u Taipeiju nastavila se nazivati Republikom Kinom te je do 1971. predstavljala Kinu u Ujedinjenim narodima. Zemlje ne mogu imati diplomatske odnose i s Taipeijem i s Pekingom pa velika većina zemalja nema formalne diplomatske odnose s Tajvanom.
>>>Zbog Tajvana ljutita Kina Litvu odsjekla s tržišta, EU pokrenuo tužbu
Iznimka od značajnijih međunarodnih aktera po tom pitanju je Sveta Stolica koja ima diplomatske odnose s Republikom Kinom.
Pratite nas na Google vijestima
