Europski parlament u srijedu je usvojio akt o slobodi medija čiji je cilj jačanje transparentnosti u tom sektoru i slobode novinara u njihovom radu.
“Ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da su medijske slobode pod prijetnjom svugdje u svijetu, pa i u Europi”, rekla je dan ranije u raspravi Sabine Verheyen, njemačka zastupnica iz redova Kršćanske demokratske unije, izvjestiteljica za ovo izvješće koje je u srijedu usvojeno s 464 glasova ‘za’ i 92 ‘protiv’.
Verheyen je naglasila kako su slobodni mediji temelj svake demokracije, a kao primjer negativnih pojava u Europi navela je prijetnje medijima u Mađarskoj i ubojstvo novinarke na Malti. Riječ je o prvoj takvoj europskoj mjeri, a ona je obvezujuća za sve članice.
“Ovo nije zakon protiv dezinformacija. Ovo je akt o slobodi medija, ne o njihovoj kontroli”, naglasila je na dan izglasavanja na konferenciji za medije u dvorani Daphne Galizia u Europskom parlamentu, nazvanoj po ubijenoj malteškoj novinarki.
U skladu s novim propisom, koji je usvojen s 464 glasova za, 92 protiv i 65 suzdržanih, države članice bit će obvezne štititi neovisnost medija, a zabranjuju se i svi oblici upletanja u uredničke odluke.
Okosnice
Usvojeno izvješće poziva na transparentnost vlasničke strukture medijskih kuća, određivanje minimalnih standarda za rad novinara i urednika te za njihovu neovisnost od vlasti.
Novinari se štite i od špijunaže, osim u slučajevima kad krše zakon, a akt se bori protiv pritiska na javne medije te predviđa pravedniju i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja.
U kontekstu zloglasnih odredbi “Lex AP-a” nadnacionalni zakon predstavlja potencijalni izazov jer štiti novinarske izvore i komunikaciju novinara s njima, a mjera se bori i protiv SLAPP tužbi koje “u mnogo članica onemogućavaju rad novinara”, rekla je Verheyen, govoreći o vrsti tužbi u kojima je Hrvatska među predvodnicama unutar Europske unije. Aktom će se velikim platformama zabraniti da svojevoljno blokiraju objave i uklanjaju medijske sadržaje sa svojih stranica koji im ne odgovaraju, te će se razotkrivati skrivene subvencije medijima bliskih vlastima, najavila je Njemica.
U raspravi u utorak naglašeno je kako je nakon usvajanja ovog zakona ključan kvalitetan nadzor njegove implementacije.
Urednička neovisnost
U raspravi je sudjelovala hrvatska zastupnica Sunčana Glavak koja podržava predviđeno osnivanje Europskog odbora za medijske usluge, sastavljenog od nacionalnih medijskih tijela, koji bi nadgledao provođenje zakona.
“Slobodni mediji ključan su oslonac svakog demokratskog društva, a upravo ovim aktom o slobodi medija trebala bi se štititi urednička neovisnost i prava novinara“, istaknula je zastupnica. Posebno važnim naglasila je dijelove akta koji se odnose na medijsku transparentnost.
“Svi će mediji, bez obzira na veličinu, morati objavljivati informacije o svojim vlasničkim strukturama i biti transparentniji u pogledu dobivanja sredstava iz državnog proračuna“.
“Sumanuta situacija”
U raspravi je sudjelovao i neovisni hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić koji je iskoristio tu priliku kako bi upozorio da mediji neke države ne smiju biti u vlasništvu neke druge zemlje.
“Mi sada imamo sumanutu situaciju gdje su vlasnici naših nacionalnih televizija, nekad najponosnijeg dnevnog lista i portala, iz Srbije, države koja čak i nije u Europskoj uniji”, rekao je, upozorivši da se time promoviraju interesi koji su u suprotnosti s “interesima hrvatskog naroda”.
Izjava izvjestiteljice
“Ne može se dovoljno naglasiti značaj medijske pluralnosti za funkcionalnu demokraciju”, rekla je izvjestiteljica Sabine Verheyen (EPP, Njemačka) u plenarnoj raspravi. „Sloboda medija je ugrožena u cijelom svijetu, uključujući i Europu: ubojstvo na Malti, prijetnje slobodi medija u Mađarskoj i mnogi drugi primjeri to jasno dokazuju. Europski zakon o slobodi medija naš je odgovor na ovu prijetnju i prekretnica u europskom zakonodavstvu. Njime se cijeni i štiti dvostruka uloga medija: kao poduzeća i kao čuvara demokracije”, zaključila je.
Kontekst
Usvajanjem ovog izvješća Parlament odgovara na očekivanja građana od EU-a izražena u zaključcima Konferencije o budućnosti Europe:
- da se uvede zakonodavstvo koje se bavi prijetnjama neovisnosti medija i provesti pravila tržišnog natjecanja EU-a u medijskom sektoru, kako bi se spriječili veliki medijski monopoli, kao i kako bi se osigurao medijski pluralizam i neovisnost od nedopuštenog političkog, korporativnog i/ili stranog uplitanja (prijedlozi 27( 1), (2));
- da se suzbiju dezinformacije putem zakonodavstva i smjernica za internetske platforme i tvrtke društvenih medija (33(5));
- da se brane i podupiru slobodne, pluralistički i neovisni mediji i osigura zaštita novinara (37(4)).
Grabancijaš/Hina/Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Akt o slobodi medija
