Zastupnici u Europskom parlamentu u utorak su izglasali novi instrument trgovinske zaštite EU-a od gospodarske prisile, odnosno nastojanja zemalja koje nisu članice da utječu na odluke Unije ekonomskim pritiskom.
>>>Trump: Njemačka je delinkventna
Osmišljen prvenstveno kao sredstvo odvraćanja, novi instrument trgovinske zaštite pomaže EU-u u borbi protiv gospodarske prisile i uzvraćanju protumjerama u zaštiti suvereniteta Unije i država članica u geopolitičkom kontekstu u kojem strane zemlje sve više koriste trgovinu i ulaganja kao oružje.
Prema uredbi, usvojenoj na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 578 glasova za, 24 protiv i 19 suzdržanih, gospodarska prisila je pokušaj zemlje koja nije članica EU-a da utječe na Uniju ili državu članicu da donese određenu odluku, koristeći se pritom prijetnjama iz područja trgovine ili ulaganja, izvijestio je Europski parlament.
Postupak
Iako potkopava stratešku autonomiju Unije, takva vrsta prisile nije obuhvaćena Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Mehanizam za rješavanje sporova WTO-a ne primjenjuje se na slučajeve gospodarske prisile osim ako neki njezini aspekti krše pravila te organizacije.
>>>Habeck i Le Maire tražili ustupke, dobili Ameriku na prvom mjestu
Komisija će imati četiri mjeseca da istraži potencijalnu prisilu, na temelju njezinih zaključaka, Vijeće će imati osam do deset tjedana da odluči kvalificiranom većinom je li riječ o prisili. Glavni cilj će biti uspostava dijaloga s vlastima zemlje koja nije članica EU-a kako bi ih se uvjerilo da odustanu od prisile. Međutim, ako ti pokušaji ne postignu željene rezultate, EU će imati na raspolaganju širok raspon protumjera.
Ako se ustanovi da se radi o prisili i države članice to prihvate, Komisija će imati šest mjeseci da osmisli odgovarajući odgovor obavještavajući Parlament i Vijeće o svakoj fazi postupka.
Odvraćanje
Zastupnici su kod novog instrumenta posebnu pozornost posvetili funkciji odvraćanja te su usuglasili sveobuhvatan popis mogućih odgovora EU-a, među kojima su ograničenja trgovine robom i uslugama, prava intelektualnog vlasništva i stranih izravnih ulaganja. Predviđene su i mjere poput uvođenja ograničenja pristupa tržištu javne nabave EU-a i tržištu kapitala te izdavanja odobrenja za proizvode u skladu s kemijskim i higijenskim pravilima.
>>>Epohalni državni poticaji napinju odnose, okidaju protekcionizam u Uniji i SAD-u
Prema novim pravilima, Unija će od zemlje koja vrši prisilu moći tražiti “naknadu štete”, a Komisija također može poduzeti mjere za naplatu tih naknada.
Nakon što Vijeće službeno usvoji Uredbu – što se očekuje u listopadu – ona će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.
Instrument obrane suvereniteta
Komisija je u prosincu 2021. predložila mehanizam na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i kao odgovor na gospodarski pritisak koji je SAD izvršio tijekom Trumpove administracije. Taj novi instrument nadopunjuje niz alata trgovinske zaštite usvojenih posljednjih godina.
Njemački socijaldemokrat Bernd Lange, izvjestitelj i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu, istaknuo je da novi instrument pruža Uniji širok raspon odgovora na pritiske.
“Ovaj instrument omogućuje brz odgovor na prisilne mjere, na pritiske drugih zemalja. Uveli smo jasne vremenske okvire i jasne definicije kako bismo rekli što je prisilna mjera i kako na nju reagirati. Sada imamo širok raspon protumjera na raspolaganju i napunili smo naš paket instrumenata obrambenim instrumentima. Iako bi taj alat za borbu protiv prisile trebao djelovati kao sredstvo odvraćanja, moći ćemo, ako je to potrebno, poduzeti mjere za obranu suvereniteta Europske unije”, rekao je Lange, navodi se na stranicama Europskog parlamenta.
Pratite nas na Google vijestima
