Europska komisija danas je zaključila da je Hrvatska spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023., čime će se broj država članica europodručja povećati na dvadeset.
>>>U 2022. predaja monetarnog suvereniteta, ulazak u Schengen – veliko finale integracije RH u EU
Taj je zaključak naveden u Izvješću o konvergenciji za 2022., u kojem se ocjenjuje napredak koji su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska ostvarile na putu prema pridruživanju europodručju. Riječ je o sedam država članica izvan europodručja koje su se pravno obvezale uvesti euro. U izvješću se zaključuje da:
- samo Hrvatska i Švedska ispunjavaju kriterij stabilnosti cijena
- sve države članice ispunjavaju kriterij javnih financija, osim Rumunjske, koja je jedina država članica na koju se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita
- Bugarska i Hrvatska ispunjavaju kriterij deviznog tečaja
- Bugarska, Hrvatska, Češka i Švedska ispunjavaju kriterij dugoročnih kamatnih stopa.
U izvješću je utvrđeno da Hrvatska ispunjava četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima Ugovora i Statuta Europskog sustava središnjih banaka/ECB-a.
>>>‘Prijelomna točka’: ECB najavio normalizaciju monetarne politike
Ocjena Komisije dopunjena je izvješćem o konvergenciji Europske središnje banke (ECB), koje je isto tako objavljeno danas.
Uvođenje eura u Hrvatskoj
S obzirom na ocjenu Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platnih bilanci i integraciju tržišta proizvoda i rada te financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura. Stoga je donijela prijedlog odluke i prijedlog uredbe Vijeća o uvođenju eura u Hrvatskoj.
>>>29,9% građana misli da smo spremni za euro, 86,2% očekuje poskupljenja | anketa
Vijeće će konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj donijeti u prvoj polovini srpnja nakon rasprava u Euroskupini i Europskom vijeću te nakon što Europski parlament i ECB iznesu svoja mišljenja.
Izvješće stoga predstavlja ključan i povijesni korak Hrvatske prema uvođenju eura.
Ukupna ocjena pripravnosti
U izvješću se navodi i da nacionalno zakonodavstvo u području monetarne politike ni u jednoj ispitanoj državi članici izvan europodručja (uz iznimku Hrvatske) nije u potpunosti usklađeno sa propisima EMU-a i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/ECB-a.
>>>HNB kreće u izradu detaljnog scenarija, pripreme za povlačenje kune i distribuciju eura
Komisija je provjerila i dodatne čimbenike iz Ugovora koje bi trebalo uzeti u obzir u ocjeni održivosti konvergencije. Iz te je analize vidljivo da su ispitane države članice općenito dobro gospodarski i financijski integrirane u EU. Neke od njih međutim još imaju makroekonomske slabosti i/ili se suočavaju s izazovima u pogledu poslovnog okruženja i institucionalnog okvira, što bi moglo ugroziti održivost procesa konvergencije.
Izvješćem o konvergenciji preispituje se spremnost država članica za pridruživanje europodručju i utire put uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.
Učinkovitom provedbom reformi i ulaganja utvrđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost odgovorit će se na ključne makroekonomske izazove. Komisija trenutačno ocjenjuje planove Mađarske i Poljske kako bi osigurala da su ispunjeni svi kriteriji za ocjenjivanje.
Izjave članova Kolegija
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Hrvatska je danas napravila važan korak prema uvođenju eura, naše zajedničke valute. Manje od desetljeća nakon pristupanja EU-u Hrvatska je spremna pridružiti se europodručju 1. siječnja. To će osnažiti hrvatsko gospodarstvo i donijeti koristi građanima, poduzećima i cijelom društvu, a time će i euro postati jači. Dvadeset godina nakon uvođenja prvih novčanica euro je postao jedna od najmoćnijih valuta na svijetu, koja poboljšava uvjete života milijuna građana Unije. Euro je simbol europske snage i jedinstva. Čestitamo Hrvatskoj!
Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Hrvatska je pokazala veliku predanost, trud i ustrajnost u svojim nastojanjima da ispuni uvjete za uvođenje eura 1. siječnja 2023. Prihvaćanjem zajedničke europske valute Hrvatska dovršava svoju integraciju u Europsku uniju manje od desetljeća nakon njezina pristupanja EU-u. Riječ je o velikom postignuću koje će hrvatskim građanima i poduzećima donijeti stvarne koristi, a hrvatsko gospodarstvo učiniti otpornijim. To pokazuje i trajnu privlačnost i uspješnost eura kao svjetske valute. Naša valuta simbol je snage, jedinstva i solidarnosti Europe u trenutku kad su te odlike stavljene na kušnju ratom koji bjesni na našem pragu.
>>>Suverenisti upozorili na osiromašenje već siromašne nacije | referendum o euru
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je: Današnji dan povijesna je prekretnice na europskom putu Hrvatske i svjedoči o velikim naporima koje su hrvatska tijela uložila u ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje. Hrvati i Hrvatice pridružit će se zajednici više od 340 milijuna građana koji euro već upotrebljavaju kao svoju valutu, koja je čimbenik stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima. U godini u kojoj smo proslavili dvadesetu obljetnicu rođenja eura kao fizičke valute, cijelo europodručje sada može pripremiti dobrodošlicu svojoj dvadesetoj članici.
Kontekst
Vijeće EU-a na temelju Komisijina izvješća o konvergenciji donosi odluku o tome ispunjava li određena država članica uvjete za ulazak u europodručje.
Komisijino izvješće o konvergenciji i ECB-ovo izvješće o konvergenciji dva su zasebna izvješća, ali se objavljuju istodobno.
>>>Plenković: usvajanje eura donosi ‘zamjetni rast životnog standarda’
Ta se izvješća sastavljaju svake dvije godine ili kad određena država članica posebno zatraži ocjenu svoje spremnosti za ulazak u europodručje, kao što je to 2013. učinila Latvija.
Sve države članice osim Danske imaju pravnu obvezu pridružiti se europodručju. Danska je Ugovorom iz Maastrichta od toga izuzeta te stoga nije obuhvaćena tim izvješćem.
>>>HNB kreće u izradu detaljnog scenarija, pripreme za povlačenje kune i distribuciju eura
Pandemija bolesti COVID-19 i gospodarski oporavak koji je uslijedio u 2021. znatno su utjecali na nalaze Izvješća o konvergenciji za 2022., dok je utjecaj ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. na povijesne podatke iskorištene za pripremu izvješća bio ograničen. Komisija je u gospodarskim projekcijama za 2022. i 2023., koje je objavila 16. svibnja 2022. (Komisijina proljetna gospodarska prognoza 2022.) i koje se upotrebljavaju za ocjenu održivosti konvergencije, u potpunosti uzela u obzir razmjere utjecaja krize uzrokovane ruskom vojnom agresijom i drugim aktualnim gospodarskim kretanjima na pokazatelje gospodarske konvergencije.
Više informacija
Pitanja i odgovori o Izvješću Europske komisije o konvergenciji za 2022.
Izvješće Europske komisije o konvergenciji za 2022.
Izvješće ECB-a o konvergenciji za 2022.
Prethodna izvješća o konvergenciji
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.
[…] Hrvatska je spremna za uvođenje eura s 1. siječnja 2023. | Komisija 01/06/2022 […]
[…] >>>Hrvatska je spremna za uvođenje eura s 1. siječnja 2023. | Komisija […]