Biznis i ekonomijaPreporučeno

Inverzija prinosa, zasad nepogrešiv indikator recesije: VIDEO

“Kao što znamo, ekonomisti nisu baš jako dobri u predviđanju recesija,” rekao je početkom studenog guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Mi smo uvjereni, ufamo se, da on zna što govori i stoga sramežljivo ukazujemo da ipak postoji jedan jako dobar indikator koji je nažalost bez izuzetka predvidio svaku recesiju u posljednjih pola stoljeća i koji prate baš svi, OK – skoro svi, investitori i guverneri središnjih banaka svijeta.

Riječ je o inverziji prinosa na američke državne obveznice, odnosno neprirodnom stanju u kojem dugoročne obveznice donose manje prinose od kratkoročnih. Krojači političkih i monetarnih smjernica ili dionici na tržištima ne vole manifestaciju “obrata” jer ga prate eratični potezi, čak i blaga inverzija kratkoročnih obveznica ima potencijal izbrisati značajnu količinu vrijednosti na burzama i utječe na monetarnu politiku, što zajedno s nama možete pratiti već mjesecima.

>>>Negativan prinos na čitavu ponudu njemačkih državnih obveznica: 2. kolovoz 2019.

Kako je Grabancjaš ekskluzivno zabilježio u Hrvatskoj, SAD je, za nas i naše tipstere ključni pad prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice iskusio 7. kolovoza 2019. godine, čemu je prethodilo golemo krvarenje tržišta u svibnju kad je indikator sramežljivo počeo titrati crveno. U dosadašnjoj, neumoljivoj povijesti, latencija između spomenutog obrata i navraćanja recesije u realnu ekonomiju u pravilu iznosi između godinu do dvije, ili oko 18 mjeseci.

Kako možete vidjeti u videu, pojedini analitičari drže da je ovaj put drukčije i da će manifestacija recesije na kraju aktualnog ciklusa (što također postaje uobičajeno) izostati. Takvo, novovjekovno promišljanje ne treba odbaciti unatoč pouzdanosti indikatora. Dobar dio vlada i guvernera je nakon kraha Lehman Brothersa usvojio lekciju i na indikatore ili usporavanje ekonomija odgovora preventivno, dok je aktualni okoliš negativnih kamatnih stopa također bez presedana u povijesti.

S druge strane, latencija je podjednako urođena značajka “transmisijskog mehanizma”, što znači da postoji zadrška između monetarnih akcija središnjih banaka i reakcija realne ekonomije. Primjerice, Europska središnja  banka je u rujnu produbila negativne kamatne stope i započela s novom rundom stvaranja novca. Prvih 20 milijardi eura je prema realnoj ekonomiji krenulo u studenom, a dosadašnja iskustva pokazuju da će, ukoliko penezi ne zapnu u financijskom sustavu što rado čine, do odredišta stići za godinu-dvije ili oko 18 mjeseci. “Race is on!”, rekli bi naši tipsteri.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima