Kronologija razbija mit o transparentnoj komunikaciji, praćenju epidemiološke zbilje: COVID-19

Nacionalni i Karlovački stožer civilne zaštite u subotu su se našli u disonanci pa je prvi javio o jednoj novooboljeloj osobi u Karlovačkoj županiji a drugi ne. Službeno objašnjenje za različite informacije je “vremenska nepodudarnost u dobivanju nalaza testiranih osoba prethodnog dana” popraćena nizom informacija o specifičnosti slučaja koji u Karlovačkom stožeru ne smatraju “ugrozom” i napomenom da bi informacija “vjerojatno bila objavljena” u nedjelju.

>>>Potkrala se greškica, ‘neusklađeno nepodudaranje’ u javljanju o epidemiološkoj situaciji

U očima medija koji od početka krize pažljivo prate skiciranje i oslikavanje epidemiološke slike u Hrvata, navedeno nepodudaranje samo potvrđuje već čvrsto utvrđenu činjenicu da je, neovisno o percepciji javnosti, službeni odgovor na epidemiju na našim prostorima prepun žalosnih spinova i sve samo ne transparentan.

U rezimeu, Hrvatska je od početka protuepidemijskog djelovanja odbacila smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, odustala od strategije masovnog testiranja i usvojila taktiku masovnog netestiranja populacije. Javno izložena perjanica takvog pristupa ravnateljica je zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić koja od početka krize postojano govori da su masovni testovi “iracionalni, nemogući ili neosnovani” pozivajući se pritom na propale strategije drugih zemalja poput Japana.

>>>Ne možeš nabacivat da pratiš epidemiološku situaciju ako držiš da su testovi ‘neosnovani’

Netestiranje populacije iskrivljuje i skriva epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

LOGOS

Činjenica je, dakle, da su naši službenici i dužnosnici odgovorni za odgovor na krizu javno rekli da ne namjeravaju provoditi ekstenzivna testiranja, što su potom, usprkos zabrinutim pozivima javnosti i struke, potvrdili upečatljivom netransparentnošću stožera na županijskoj i nacionalnoj razini.

>>>Savjet Vlade drži da RH ne zaostaje za razvijenim zemljama, a u testovima nas pere i Srbija

Naime, tko je pažljivo pratio županijska izvješća, prije nego što su ona ususret ljetu i izborima iznenada usahla, zna da su s izuzetkom nekolicine županija, kakva je Istarska, dnevne obavijesti o epidemiološkoj situaciji bile manjkave, osobito ako govorimo o broju provedenih testova.

>>>Većina županijskih stožera ne navodi informacije o dnevnom broju testova

Grabancijašu se omaklo da županijske izvještaje prati kronološki kroz članke u kojima su od 29. ožujka do 6. svibnja svakodnevno preneseni svi izvještaji dostupni putem Hine pa stoga mirne duše i željni demantija navodimo da je javna komunikacija o epidemiološkoj situaciji jadna, bijedna i opasno netransparentna.

Dobra ilustracija za ispisano su javna percepcija i zbilja o koronavirusu u bolničkom sustavu i domovima za starije. Ministar zdravstva Vili Beroš i njegovi stožerni pobočnici od početka umanjuju ozbiljnost situacije i propuste, često posežući za predškolskim spinovima. Ministar je tako danima iznosio podatke o malenom broju medicinskog i liječničkog osoblja izvan pogona i opetovao da je on zanemariv, sve dok ga pojedini mediji nisu zamolili da “nekolicini zaraženih liječnika” doda i osobe u sustavu kojima je određena mjera samoizolacije što je u roku od 48 sati Berošev navod o šačici zdravstvenih djelatnika onesposobljenih za rad, propelo na njih 495.

>>>Umjesto nekolicine, u samoizolaciji 495 zdravstvenih djelatnika – ministar Beroš ‘kontrolira štetu’

Takav modus operandi u javnim istupima dužnosnika i službenika vidljiv je od početka epidemije do danas. Kad bi se poveli isključivo za javnim izjavama dojam bi bio da je Hrvatska bolnički sustav i domove za starije uistinu obranila ponajbolje među razvijenim nacijama. No, ako kronološki pogledate izvještaje iz bolničkog sustava i domova za starije, iluzija ustupa mjesto nimalo sjajnoj, ponetko bi mogao reći poraznoj zbilji prožetoj propustima i uskraćivanjem informacija.

>>>Nabacivanje i prebacivanje krivnje, ‘činjenice o propustu’ u splitskom Domu za starije: COVID-19

Potkrijepe radi, početkom svibnja je otkriveno da je u zloglasnom KBC-u Split pacijent s COVID-19 danima ležao u bolnici, tada je javljeno da će bolnica uzeti briseve 50 izloženih ljudi, drugih bolesnika i osoblja, no rezultati tih testova do danas nisu objavljeni, što je, nažalost, opća praksa prilikom službenog izvještavanja o propustima u bolničkom sustavu.

Kako je javnosti poznato, još je žalosnija situacija s transparentnim objavljenjem informacija o proboju koronavirusa u domove za starije, gdje nisu samo uskraćeni detalji o istragama u najeksponiranijem, splitskom slučaju, već i drugdje.

>>>Za skrivanje izvještaja inspekcija o splitskom Domu za starije ‘nema opravdanja’: Puljak

Ono što je posebno zanimljivo, ili uznemirujuće, način je s kojim su dužnosnici i službenici ususret izborima odlučili “okončati krizu”. Naime, naša kronologija bilježi da je pad broja oboljelih prije “blackouta” županijskih izvještaja gotovo pa friziran. Odnosno postoji opravdana sumnja da je fiktivan i namješten kroz sve netransparentnije, manjkave informacije. Postojana netransparentnost je pak kulminirala ovih dana u kojima stožeri brojke o provedenim testovima nabacuje bez ikakvih detalja, pa im, hoćeš-nećeš moraš (ne)vjerovati na riječ kad, primjerice, kažu da bi vijest o novooboljeloj osobi “vjerojatno javili” sutra.

>>>Pobornica netestiranja Markotić nabacila šokantno poguban i opasan ‘imunitet krda’: COVID-19

Konačno, kronologija koja dokazuje postojano osipanje transparentnosti i izostanak ekstenzivnog testiranja, dokazuje i da su tvrdnje o epidemiološkoj situaciji u Hrvata manjkava ili fiktivne, što je u stvaranju uvjeta za izbore opasna, opasno neodgovorna igra jer bi nam se lako moglo dogoditi da nakon izlaska počnemo stjecati “imunitet krda” i koristiti šatore na lokacijama kakva je parkiralište KBC-a Dubrava.