“Ultraopuštena” monetarna politika Europske središnje banke izgledno napuhuje imovinske balone što bi u budućnosti moglo izazvati krizu, upozorio je ponedjeljak član upravnog vijeća ECB-a Yves Mersch.
ECB od 2014. godine primjenjuje negativne kamatne stope za financijski sustav te je od ožujka 2015. do prosinca 2018. godine kroz program kvantitativnog popuštanja stvorio više od 2.7 bilijuna eura, što u navedenom razdoblju odgovara tiskanju oko 1.3 milijuna eura u minuti.
Novostvoreni novac se pritom arbitrarno koristi za kupnju korporativnih i/ili državnih obveznica i u pravilu ide onima koji ne znaju što će s njime.
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
“Budnost je osobito utemeljena s obzirom na neke znakove da monetarna politika potiče povećano preuzimanje rizika, doprinosi povećanoj inflaciji cijena imovine i nejednakosti u prihodima,”
Yves Mersch
Brojni stručnjaci u posljednjim godinama upozoravaju da bi takva monetarna politika mogla završiti repriziranjem krize s kraja prvog desetljeća 21. stoljeća, narušiti financijsku stabilnosti i osujetiti rast bankarskog sektora.
“Budnost je osobito utemeljena s obzirom na neke znakove da monetarna politika potiče povećano preuzimanje rizika, doprinosi povećanoj inflaciji cijena imovine i nejednakosti u prihodima,” rekao je Mersch koji u financijskim krugovima slovi kao sokol, odnosno zagovornik monetarnog stezanja.
>>>Njemačka sokolica Lautenschlaeger dala otkaz u ECB-u
On je, kako primjećuje Reuters, u za njega neuobičajeno oštrom upozorenju rekao da je nerealno divljanje cijena “osobito vidljivo u nekretninama” što bi “zauzvrat moglo rezultirati budućim krizama”.
Mersch nije izravno pozvao ECB da poveća ključne kamatne stope, već je primijetio da takozvane makroprudencijalne mjere, koje provode pojedine članice eurozone kako bi ohladile tržišta kredita i tržišta nekretnina, možda nisu potpuno učinkovite.
>>>Možemo!, HGK i Komisija upozoravaju na rast cijena, lakomo ugrožavanje tržišta nekretnina
Stezanje monetarne politike kako bi se ohladile cijene imovine smanjuju izglede i ozbiljnost financijskih kriza, ali istovremeno podrazumijevaju inflaciju manju od ciljane. “To je kompromis koji treba pažljivo uravnotežiti, uzimajući u obzir rizike na obje strane,” rekao je Mersch o temi koja je u vrijeme guvernera Maria Draghija uglavnom bila tabu.
Europska središnja banka ima mandat za stabilnost cijena i postizanje inflacije od blizu ali ispod 2 posto u srednjem roku koja se smatra idealnom za održiv rast gospodarstava. Središnjica je u dosadašnjoj praski odbacivala sve što bi moglo kompromitirati postizanje tog cilja, uključujući i stvaranje imovinskih mjehura za koje drži da su odgovornost nacionalnih regulatora i/ili središnjih banaka.
“Ne postoji … jasna separacija između potrage za monetarnom stabilnošću i financijske stabilnosti u srednjoročnom razdoblju,” odvagnuo je Mersch i dodao da ECB već razmatra učinak svoje politike na financijsku stabilnost ali bi taj mehanizam mogao unaprijediti.
>>>Nuspojave negativnih kamata i masivnog stvaranja novca: Izvješće o financijskoj stabilnosti ECB-a
Europska središnja banka je s krajem siječnja krenula u opsežnu i temeljitu reviziju strategije uključujući ciljeve, metodologiju, mandat i instrumente. Banka je nakon prvog službenog vijećanja o monetarnoj politici s novom guvernerkom, bivšom šeficom MMF-a Christine Lagarde, zadržala postavke koje je ostavio njezin prethodnik Mario Draghi čiji je odlazak označila reaktivacija “kvantitativnog popuštanja” odnosno stvaranje/tiskanje 20 milijardi novih eura u mjesečnom ritmu.
Grabancijaš drži da se politika ECB kroz sekundarne dilere osjeća i na hrvatskom tržištu nekretnina za koje očekujemo da će zbog gramzivosti, nepromišljenosti i lakomosti puknuti do kraja tekuće godine.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.