Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima imat će neposredne i izgledno poprilično teške posljedice za ostatak svijeta.
Ukoliko on ispuni tek djelić svojih predizbornih zavjeta, uključujući povećanje carina i deregulaciju, nove dozvole za eksploataciju nafte ili zahtjev za “pravednije” financiranje NATO-a, povratak protekcionizma i Amerike na prvom mjestu osjetit će se u svakom kutku svijeta.
Uz veliko remećenje trgovine, analitičari očekuju snaženje pritiska na državne proračune, inflaciju, gospodarski rast i referentne kamatne stope.
“Trumpovi fiskalni zavjeti ozbiljno su zabrinjavajući – za američko gospodarstvo i za globalna financijska tržišta – jer obećavaju golemo širenje već prekomjernog deficita dok istovremeno prijete potkopavanjem ključnih institucija,” rekao je u komentaru za Reuters glavni ekonomski savjetnik UniCredit grupe, Erik Nielsen.
“Mora se zaključiti da Trump predstavlja ozbiljnu – i do sada uvelike podcijenjenu – prijetnju tržištu američkih državnih obveznica, a time i globalnoj financijskoj stabilnosti,” upozorio je.
Carinski ratovi
Najveći potencijal remećenja imaju najavljene carine koje uključuju stopu od 10% na svu uvoznu robu i stopu do 60% na uvoz iz Kine.
Povijesno, carine sputavaju globalnu trgovinu, smanjuju rast izvozno orijentiranih nacija poput Njemačke i predstavljaju breme za javne financije svih zahvaćenih zemalja.
Njihova će primjena izgledno osnažiti inflatorne pritiske u Sjedinjenim Državama i tamošnju središnju banku, Federalne rezerve, prisiliti na pažljivo odmjeravanje monetarne politike, što je još jedan čimbenik čije se posljedice osjećaju širom svijeta.
Tvrtke troškove uvoza rado prebacuju na kupce, stoga će carine izgledno napuhati cijene za američke potrošače, prisiljavajući Fed da referentne kamatne stope dulje zadrži na povišenim razinama, ili čak na promjenu kursa i novo poskupljenje novca.
“Najveću bi štetu napravila univerzalna uvozna carina,” rekao je analitičar Rogier Quaedvlieg iz ABN Amra. “Ukoliko konačna implementacija bude neuniverzalna udarac za globalno gospodarstvo bit će značajno slabiji.”
S druge strane “potpuni Trumpov paket, uključujući univerzalni paket, izgledno bi globalnu ekonomiju pogodio teško”.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je izglede globalnog rasta karakterizirao kao slabe, uz “slabašan” rast bruto domaćeg proizvoda u većini nacija. Novi udar na globalnu trgovinu izgledno bi umanjio prognozu rasta za 3.2% u 2025. godini.
Prelijevanje
Trump je tijekom prvog mandata okinuo veliki trgovinski rat s Kinom, njegov se protekcionizam osjetio i u Europi i Meksiku.
Ukoliko se povijest ponovi, svijet će se suočiti s još jednim inflatornim pritiskom. Odsječena od američkog tržišta Kina bi svojim proizvodima mogla preplaviti alternativna tržišta, a osobito Europu koja je već usvojila pozamašne carine na kineske automobile.
Očekuje se i brza reakcija središnjih banaka jer će sentiment izvozno orijentiranih proizvođača, izvoznika i međunarodnih trgovaca brzo kolabirati.
“Čak i prije pada u anketama, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći u iskušenju da stopu smanji na neutralnih 2%, a kada carinske politike SAD-a postanu jasnije, bilo bi razumno smanjiti stope ispod neutralne razine,” rekao je Greg Fuzesi iz JP Morgana.
Trumpov zahtjev za primjereno financiranje NATO-a u Europi i spremnost na prekid smrtonosne pomoći još su neki od faktora koji bi mogli poljuljati anemična gospodarstva starog kontinenta.
Ukoliko se Washington povuče iz posredničkog rata, EU će morati uskočiti i ispuniti prazninu u trenutku kada su velike članice, uključujući Francusku i Njemačku, suočene s upozorenjima Europske komisije zbog prekomijernog deficita.
Istovremeno financiranje oporavka, udovoljavanje fiskalnim pravilima i nastavak potpore Ukrajini međusobno su teško održivi ili isključivi.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.