Njemačka vlada je u srijedu 9. kolovoza usvojila raskošni proračun Fonda za klimu i transformaciju (KTF) koji bi trebao ubrzati zelenu tranziciju i sačuvati gospodarstvo čija je konkurentnost oslonjena o jeftine ruske energente propala nakon početka rata u Ukrajini.
EurActiv piše da su vlasti 212 milijardi eura vrijedan fond izdvojile iz uobičajeno konzervativnog proračuna te ga u razdoblju od 2024. do 2027. godine namjeravaju koristiti kao primarni izvor financiranja raznolikih “zelenih projekata”, uključujući energetsku obnovu zgrada, dekarbonizaciju industrije i šireg gospodarstva.
>>>Njemačka najavila golemo subvencioniranje nekonkurentnih industrija
Vlada samo u 2024. namjerava potrošiti 57.6 milijardi eura, 20 milijardi eura više nego u 2023. godini.
“S gospodarskim planom KTF promičemo inovacije u Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji. Postavljamo temelje kako bi dekarbonizacija i digitalizacija stvorile prilike za budućnost,” napisao je u priopćenju ministar financija Christian Lindner.
Sukus
Prema prvim informacijama okosnice ulaganja bit će energetska učinkovitost zgrada, dekarbonizacija industrije i širenje obnovljivih izvora energije, električna mobilnost i popratna infrastruktura.
KTF je u 2010. godini inaugurirala vlada bivše kancelarke Angele Merkel. Izvanproračunska potrošnja otad dobiva na značaju i služi kako bi se izbjeglo okidanje znamenite “dužničke kočnice” koja je suspendirana u prvim mjesecima pandemije bolesti COVID-19.
>>>Auf Wiedersehen industrijskoj konkurentnosti Njemačke
EurActiv navodi da su vlasti u 2021. godini već prenamijenile i u KTF prebacile 60 milijardi eura novca rezerviranog za borbu protiv pandemije.
Ostatak sredstava dolazi od pomodnih, nacionalnih i nadnacionalnih poreza na ugljik i od trgovine emisijama stakleničkih plinova.
Ministarstvo financija očekuje da će od takvih izvora u 2024. godini namaknuti 19 milijardi eura.
Izazovi
Najveći iznos iz fonda neposredno će otići na renovaciju i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima. Vlasti će za promjenu postojećih sustava za grijanje na naftu ili plin odvojiti 27 milijardi eura.
Plan predviđa da će svaki sustav grijanja ugrađen nakon 2024. godine biti najmanje 65% pogonjen obnovljivom energijom – navedeno u praksi podrazumijeva de facto zabranu bojlera na plin što je već izazvalo političku krizu jer su se biznisu naklonjeni Slobodni demokrati (FDP) iz čijih redova dolazi ministar financija protivili inicijalnom nacrtu zakona.
Pojedini analitičari drže da će tranzicija, unatoč političkom dogovoru, ostati izazovna i suočena s građanskim negodovanjem koje bi se osobito moglo manifestirati ukoliko se aktualna slabost i recesijske sklonosti njemačkog gospodarstva protegnu duboku u 2024. godinu.
>>>Povratna paljba, pad potpore zelenoj tranziciji | greenlash
Lindner je izrazio nadu da će 27 milijardi subvencija i poticaja ublažiti teret za poduzetnike i domaćinstva.
“Kao saveznom ministru financija, meni je važno da izbjegnemo prevelika opterećenja. Pružimo ciljanu potporu za prijelaz na nove tehnologije i spriječimo nastanak gospodarskih strukturnih lomova,” rekao je ministar prema citatu EurActiva.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.