Skupština Vijeća Europe je 26. lipnja apsolutnom većinom izabrala potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić za glavnu tajnicu tog tijela s 47 država članica.
Pejčinović Burić je u prvoj rundi izbora osvojila 159 glasova zasjenivši konkurenta, belgijskog političara Didiera Reyndersa koji je dobio podršku 105 članova skupštine. Njezin petogodišnji mandat počinje 18. rujna 2019. godine.
“Vijeće Europe se, kao i mnoge multilateralne organizacije, nalazi u vremenima kad se preispituju svi multilateralni forumi, njihova potreba i način funkcioniranja, dakle ima velike izazove pred sobom”, izjavila je nova glavna tajnica Vijeća na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Pejčinović Burić je ocijenila da su se njezinom pobjedom dogodila dva iskoraka – prvi je što je na toj funkciji po prvi put osoba iz srednje i istočne Europe, a drugi što je po drugi put izabrana žena. Prva je bila Francuskinja Catherine Lalumiere, glavna tajnica od 1989. do 1994., navodi Hina.
“Tek ćemo s vremenom do kraja u društvu i javnosti spoznati o kakvom je uspjehu riječ”, ocijenio je premijer Andrej Plenković.
Premijer i glavna tajnica u svojim izjavama za javnost kažu da su se “zvijezde poklopile” za kandidaturu jer je Hrvatska prošle godine ostavila odličan dojam tijekom predsjedanja Vijećem.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
“Odluku smo donijeli kad smo shvatili da je to izvrsna prilika i da Hrvatska u međunarodnoj zajednici ima jako dobar položaj”, rekao je Plenković i zaključio kako “praktički nije bilo elemenata u dosadašnjim dostignućima ministrice koje bi im dalo pravo da se ona ne kandidira”.
Premijer je dodao da izbor Pejčinović Burić neće poremetiti hrvatske pripreme za predsjedanje EU-om koje su već u “dubokoj fazi”. Na pitanje hoće li odlazak ministrice pokrenuti i širu rekonstrukciju vlade, on je odgovorio: “O tom potom”.
>>>Plenković: najveći izazov hrvatskog predsjedanja je donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna
Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, osnovana 1949. Danas broji 47 država članica – cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. Hrvatska joj se pridružila 1996.
Vijeće je stvorilo Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kao i Venecijansku komisiju, tijelo koje okuplja stručnjake za ustavna pitanja, te funkciju povjerenika za ljudska prava.
Jedan od najvećih zagovornika osnivanja Vijeća bio je britanski čelnik Winston Churchill koji je 1949., kad je osnovano, u Zürichu poručio: “Moramo izgraditi Sjedinjene europske države… Prvi korak je osnivanje Vijeća Europe”, navodi Hina.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.