Biznis i ekonomijaPreporučeno

Radnička fronta brije da njemačke banke ‘oporezuju bogate’

Radnička fronta najavljuje izlazak na izbore za gradsku skupštinu; Foto: Cropix/YouTube

Radnička fronta (RF) upozorila je u petak kako ih se prije godinu dana napadalo zbog prijedloga da se teret koronakrize prebaci na najbogatije građane oporezivanjem njihove štednje, a sada to rade njemačke banke.

>>>‘Daj mi nešto tog novca, ja želim taj novac’: Trump traži uvođenje negativnih kamata u SAD-u

Mate Kapović, bivši zastupnik RF-a u Gradskoj skupštini i nositelj liste za predstojeće izbore, te David Bilić, aktualni gradski zastupnik,  poručili su kako je vođena žestoka antikampanja zbog prijedloga te stranke da se teret koronakrize prebaci s leđa radne većine na najbogatije oporezivanjem njihove štednje, dok danas prolazi neprimijećeno da njemačke privatne banke uvode kaznene kamate na štednju sličnih iznosa.

Bilić je podsjetio kako je tada Katarina Peović u ime RF-a govorila da bi se moglo razmisliti o tome da se, u doba korona-krize, progresivno oporezuje štednja najbogatijih, s obzirom na statistike koje pokazuju da samo 1,7 posto najbogatijih u Hrvatskoj drži 40 posto sve štednje, a RF je predložila da se dodatno oporezuje štednja viša od otprilike 700.000 kuna, što je suma koju garantira Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju bankarskog sustava.

>>>Španjolske banke u dva mjeseca posudile 343.5 milijardi eura od ECB-a

“Nakon toga se mjesecima iz medija i od strane liberalnih komentatora napadalo na RF i o prijedlogu govorilo kao o otimačini, kao da su progresivni porezi nešto nečuveno”, ustvrdio je.

Tako smo, dodao je, došli u bizarnu situaciju da su u zemlji u kojoj je, prema zadnjem Eurostatu, skoro 20 posto ljudi na rubu siromaštva, a oko 50 posto ne može podmiriti neočekivane financijske troškove niti si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora, najveći problem postali nešto viši porezi za 51.000 najbogatijih s prosječno 1.5 milijuna kuna na štednji, pri čemu se, prema RF-u, tu radilo isključivo o štednji povrh prve nekretnine, automobila i vikendice.

>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny

Kapović je rekao kako je još zanimljivije pogledati na cijelu problematiku s godinu dana odmaka, u Njemačkoj su privatne banke odlučile, zbog premale potrošnje u doba korona-krize, ograničiti štednju na 100.000 eura, što je tek nešto viša brojka od one o kojoj je lani govorio RF, s tim da je u Njemačkoj 100.000 eura zapravo, zbog daleko viših primanja, manja svota nego u Hrvatskoj. Neke njemačke banke čak žele kaznene kamate uvesti na svu štednju višu od 25.000 eura.

“Ono što zapanjuje je kako je u Hrvatskoj ova vijest prenijeta, ali je gotovo nitko nije komentira u svjetlu lanjske rasprave. Dakle, u Njemačkoj, gdje svote više od 100.000 eura u praksi žele dodatno oporezovati privatne banke, očito nema ‘otimačine’ o kojoj se govorilo u Hrvatskoj”, istaknuo je Kapović.

>>>Deutsche Bank najavio negativnu kamatnu stopu za nove klijente i depozite iznad 100,000 eura

“Vrijeme je da se počne razmišljati na potpuno drugačiji način i da se naglasak stavi na radnu većinu i one koji teško žive, a ne na zaštitu bogatih i ekonomsko-političke elite”, zaključio je.

Ukratko o “kaznenim kamatama”

Budući da je Kapović zatražio komentar. Mi ćemo primijetiti missing link između “kaznenih kamata” i porezne politike.

>>>60% njemačkih banaka uvelo negativnu kamatnu stopu za korporativne, 20% za male korisnike: FT (2019.)

Prve su naime čvrsto u sferi monetarne, a potonje u sferi fiskalne politike.

>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto

Ukratko, banke u europodručju ne koriste negativnu kamatnu stopu kako bi “oporezivale bogate”, već su na klijente prebacile negativnu kamatnu stopu koju im je za prekonoćno čuvanje novca opalila Europska središnja banka.

Pojedine i za razliku od naše suverene središnje banke, poput danske, od komercijalnih banaka pak traže da pogodnosti negativnih kamatnih stopa, iliti činjenicu da na posuđeni novac vraćaš manji od preuzetog iznosa, prenesu na klijente. Pa tako imamo “extra!” vijesti o kreditima s negativnim kamatnim stopama, ili stambenim kreditima s nultom kamatnom stopom. Što je pun kufer manje od stopa koje bankama subvencioniraju porezni obveznici u Hrvatskoj.

>>>Extra! Extra! Zajmovi po negativnoj kamatnoj stopi od -0.4%!: Njemačka

Kaznenu i inu specifičnu terminologiju RF-a na stranu, povlačiti paralele između opisanih monetarnih politika (i poslovnih modela komercijalnih banaka) i porezne politike fakat nema smisla.

Više o negativnim kamatama.

Pratite nas na Google vijestima

Grabancijaš/Hina