Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u drugom je tromjesečju 2023. prema izvornim podacima realno porastao za 2.7% u poredbi s istim razdobljem lani (YoY), pokazala je u utorak prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Sezonski prilagođen, BDP je u drugom kvartalu bio veći za 2.5% na godišnjoj i za 1.1% na kvartalnoj razini (u poredbi s prvim tromjesečjem 2023. godine).
DZS bilježi da je glavni pokretač rasta bila potrošnja kućanstava.
Bruto dodana vrijednost (BDV*) u drugom je tromjesečju 2023. u poredbi s istim razdobljem lani realno porastao za 2.1% (izvorni podaci).
Na rast BDV-a u najvećoj je mjeri utjecao znatan rast realne dodane vrijednosti u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Konzistentnost
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) u neposrednom komentaru navodi da su rezultati očekivani.
“Sve ključne sastavnice BDP-a su zapravo u skladu s mjesečnim objavama ekonomskih podataka. Plaće i zaposlenosti rastu, tako da porast osobne potrošnje od 2.3 posto godišnje u drugom kvartalu ne iznenađuje. Rast investicija od 3.2 posto godišnje također je očekivan. Ipak, pad uvoza od -3,6 posto godišnje u drugom kvartalu upućuje na oprez,” napisao je Šaravanja.
“Pad izvoza roba od -9.7 posto godišnje (i -4.6 posto godišnje u prvoj polovici godine) samo potvrđuje utjecaj pada narudžbi iz Njemačke te činjenice da su i druge važne europske ekonomije poput Nizozemske u tehničkog recesiji ili kao Italija, u drugom kvartalu, zabilježile pad ekonomske aktivnosti,” dodaje ekonomist koji drži da Konsenzus u očekivanjima HGK o godišnjem rastu BDP-a od 2.3% ostaje “prilično realan”.
“Solidna dinamika”
Analitičari RBA u osvrtu pišu da je Hrvatska unatoč naglašenoj neizvjesnosti “u prvoj polovici godine zabilježila solidnu dinamiku realne gospodarske aktivnosti iako detaljni podaci (o bruto dodanoj vrijednosti) jasno pozivaju na oprez”.
Iz banke naglašavaju i značaj turističke sezone čija se realna kakvoća tek treba kristalizirati.
“Rezultati ljetnih mjeseci tako će naposljetku osim na izvoz usluga utjecati na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju. Za sada dostupni podaci glavne turističke sezone (srpanj) ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo (prema podacima fiskalnih računa),” piše u makroekonomskoj analizi RBA.
Analitičari podcrtavaju i širu slabost u europodručju koja će biti jedna od odrednica budućeg kretanja BDP-a.
>>>Rezultati dosadašnje turističke sezone ‘odlični’
“Naime i kod izvoza i kod uvoza roba zabilježen je razmjerno visok realni pad (-9.7% odnosno -7.3%). Pri tome je smanjenje realne vrijednosti izvoza roba izravna posljedica kretanja na najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima. S druge strane, izvoz usluga bio viši za 8.3%, a uvoz usluga za 23.9% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.”
Pokretač
Značaj okoliša u neposrednom komentaru podcrtava i ekonomski analitičar i investitor Velimir Šonje.
“Rast BDP-a vođen je oporavkom osobne potrošnje po godišnjoj stopi (u odnosu na drugi kvartal 2022.) od 2.3%. Doprinos su dale investicije i, posebno, rast izvoza usluga. Izvoz roba je međutim snažno pao. Iako sam već dugo skeptičan u pogledu moći statističara da u uvjetima visoke i kolebljive inflacije razluče cjenovne od količinskih učinaka, ne dvojim o tome da se robni izvoz nalazi u stvarnom padu. Takav je trend u skladu s recesijskim trendom u srednjoj Europi gdje se nalaze naša najvažnija izvozna tržišta: inozemna potražnja osjetno slabi,” napisao je Šonje u svojem Ekonomskom laboratoriju uz naslov: Kako (ispravno) tumačiti rast BDP-a u drugom tromjesečju.
Njegov osvrt identificira i ključnog čimbenika budućeg kretanja BDP-a u europodručju.
“…sljedećih 12 mjeseci bit će pod snažnim utjecajem razvoja u Njemačkoj čiji je gospodarski tempo ključan za cijelu srednju Europu. Ako se recesija tamo produlji i produbi, u nekom drugom ili trećem krugu izvedenih utjecaja Hrvatska neće moći izbjeći ulazak u razdoblje stagnacije ili recesije,” odvagnuo je Šonje.
>>>Ifo revidirao izglede njemačkog gospodarstva, prognozirao nešto dublju i dulju recesiju
*Izračun BDV-a temelji se na troškovima proizvodnih faktora, a računa se kao razlika poslovnih prihoda i materijalnih troškova umanjena za sve neizravne poreze i uvećana za sve subvencije (NN 31/2023).
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
