Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je u godišnjem računu za 2024. izvijestila o još jednom rekordnom gubitku od 7.94 milijarde eura i upozorila da bi se trend mogao nastaviti u tekućoj i dolazećim godinama, iako u manjim razmjerima.
Većina duga i deficita akumulirana je plaćanjem prinosa na milijarde eura koje su komercijalne banke posuđivale u pretpandemijskoj i pandemijskoj eri kvantitativnog popuštanja, odnosno stvaranja/tiskanja novca bez presedana, a s ciljem transmisije povoljnog zaduživanja u realno gospodarstvo.
Povijesno plavljenje eurozone rezultiralo je povijesnom likvidnošću, ali i povijesnim inflatornim pritiscima, što je u 2022. okinulo silovito, reklo bi se panično povećanje referentnih kamatnih stopa i bajkovit profit za komercijalne banke koje su novac od središnjice posuđivale po negativnim ili marginalnim kamatnim stopama, da bi im prinos na depozite na vrhuncu stezanja segnuo do 4%.
Iako se novčana masa (M1) u europodručju prvi put u povijesti smanjila u veljači 2023. godine, višak likvidnosti potom je nastavio rasti u 2024. i ostaje golem, u iznosu od oko tri milijarde eura.
Find more statistics at Statista
Pritom je riječ o novcu koji je “zatočen” u financijskom sustavu, gdje dangubi, bogati već bogate i ne pokazuje volju za ulazak u realnu ekonomiju.
Kontekst
ECB je prvi gubitak u 15 godina iskusio u pandemijskoj 2022. kada je deficit iznosio 1.6 milijarde eura zbog čega je izostala uobičajena dividenda za nacionalne podružnice, uključujući i Hrvatsku koja je u europodručje stupila s 1. siječnja 2023. godine.
Banka je tada potrošila veliku većinu rezervi pa se gubitak u 2023. vinuo na 7.89 milijardi eura, tek mrvicu manje od spomenutih 7.94 milijarde akumuliranih lani.
Iako gubici djeluju impozantno oni su u generalnoj shemi stvari beznačajni jer središnje banke novac mogu prizvati po volji ili profitirati od njegova stvaranja u postupku prigodno nazvanom senjoraža čije korijene nalazimo u feudalnim vremenima.
ECB je u četvrtak podsjetio na navedeno.
“Gubici ECB-a u 2023. i 2024. … odražavaju ulogu i nužne radnje (monetarne) politike Eurosustava u ispunjavanju njegovog primarnog mandata održavanja stabilnosti cijena i nemaju utjecaja na njegovu sposobnost provođenja učinkovite monetarne politike,” napisali su iz središnjice.
“ECB bi još uvijek mogla imati gubitke u nadolazećim godinama,” dodala je banka. “Ako to bude slučaj, očekuje se da će svi takvi gubici biti manji od onih nastalih 2023. i 2024. godine.”
“Teorija i praksa”
Iako gubici od ukupno 62.2 milijarde eura u 2024. nemaju materijalni značaj za Eurosustav, oni su realni za nacionalne banke, odnosno vlade država kojima središnjice u pravilu uplaćuju 80% godišnje dobiti.
Za ilustraciju, Bundesbank je u razdoblju od 2010. do 2019. u državni proračun u prosjeku prebacivao 25 milijardi eura godišnje, da bi se u 2023., prvi put od 1979., suočio s manjkom.
Velike otpise, odnosno izostanak dobiti i “dividende” za državu, u tekućoj godini očekuju i središnje banke Nizozemske i Belgije.
Hrvatska narodna banka je u 2022. godini ostvarila dobit od 482 milijuna kuna (64 milijuna eura).
Grabancijaš/Financial Times/Reuters
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.