RH predlaže paneuropske promjene u testiranju, roku trajanja potvrda o preboljenju COVID-19

Hrvatska je u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove EU-a predložila da se kao dokaz o preboljenju covida-19 priznaje rezultat testiranja brzim antigenskim testom te da potvrde o preboljenju vrijede jednako kao i potvrde o cijepljenju, to jest 270 dana, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

>>>Omikron je tri dana brži od brzih antigenskih testova

“Ono za što se Hrvatska zalagala i što smo mi danas na Vijeću rekli jest da smatramo da bi bilo jako korisno da se već na temelju pozitivnog brzog antigenskog testa mogu izdavati potvrde o preboljenju”, rekla je Metelko Zgombić, dodajući kako očekuje da će te prijedloge Komisija ugraditi u delegirani akt u ožujku.

“Smatramo da je to posebno važno sada u okviru ove situacije, gdje imamo veliki broj zaraženih varijantom omikron, tim više što su znanstvenici potvrdili da je znatno povećana kvaliteta i preciznost antigenskih testova, da oni mogu biti itekako dobar temelj za utvrđivanje da je netko prebolio covid”, rekla je Metelko Zgombić.

>>>Izrael: prirodni imunitet superioran cjepivu, Pfizer značajno manje učinkovit protiv delta soja

Također je rekla da se Hrvatska zauzima da potvrde o preboljenju vrijede jednako kao i potvrde o cijepljenju, to jest devet mjeseci, odnosno 270 dana.

Prema sadašnjim pravilima potvrde o cijepljenje vrijede devet mjeseci, a potvrda o preboljenju šest mjeseci.

Ažurirane preporuke

Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, u utorak su usvojili ažurirane preporuke za putovanja unutar Unije u kojima je glavni kriterij posjedovanje valjane digitalne potvrde o covidu, a ne više područje iz koje osoba dolazi.

To znači da osoba koja ima valjanu digitalnu potvrdu EU-a o covidu u načelu ne bi trebala podlijegati dodatnim ograničenjima, kao što su testovi ili karantena, bez obzira na mjesto odakle kreće na put. Od osoba koje nemaju digitalnu potvrdu EU-a o covidu moglo bi se zahtijevati da obave test prije ili nakon dolaska.

>>>‘Skinite maske da možete namirisati sranje’ | prosvjed protiv covid režima u Bruxellesu

U delegiranom aktu koji je Komisija donijela 21. prosinca prošle godine i koji stupa na snagu 1. veljače, utvrđeno je obvezujuće razdoblje prihvaćanja potvrda o cijepljenju od devet mjeseci, odnosno 270 dana nakon primarnog cijepljenja od dvije doze ili cijepljenja jednom dozom cjepiva Johnson&Johnson.

>>>Komisija nema bilješke o razgovorima dilerice straha i cjepiva von der Leyen i šefa Pfizera

Za sada nije utvrđeno koliko će vrijediti covid potvrde nakon primanja dodatne, booster doze jer nema dovoljno znanstvenih podataka koliko traje zaštita nakon te doze.

Prilagodba boja

Prema ažuriranim preporukama za putovanja unutar EU-a, koje su u utorak usvojene, predviđa se i prilagodba karte EU-a  koja prikazuje razine rizika u bojama.

Do sada su pri određivanju kojom će se bojom određena regija označiti uzimalo u obzir stopa testiranja i stopa pozitivnih slučajeva u zadnjih 14 dana. Sada će se tim kriterijima dodati i stopa procijepljenosti u pojedinim područjima koliko vrijede covid potvrde za cijepljene EU-a.

>>>Švedska ukinula kontrolu zaraze na granicama | omikron

Te karte uglavnom služe u informativne svrhe, ali i za koordinaciju mjera. Područja s izrazito niskom stopom zaraženih označavaju se zelenom bojom, a ona s posebnom visokom stopom tamnocrvenom bojom.  Za putovanja iz „zelenih” područja ne bi se trebala primjenjivati nikakva ograničenja, dok bi putovanja iz „tamnocrvenih područja trebalo odvraćati i osobe koje dolaze iz tih područja i koje nisu cijepljene niti su preboljele covid 19 trebale bi se podvrgavati testiranju prije putovanja i karanteni nakon dolaska.

>>>Australija: muškarac se zapalio u prosvjedu protiv obveze cijepljenja | VIDEO

U preporukama se predviđaju izuzeća od određenih mjera koja se mogu primjenjivati na dnevne migrante, djecu mlađu od 12 godina i osobe koje putuju iz nužnih razloga.

Hina

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) javni je medij i jedina nacionalna novinska agencija u Hrvatskoj čiji su korisnici gotovo svi važniji elektronički i tiskani mediji u zemlji.