Riksbank nakon pet godina prekinuo politiku negativnih kamatnih stopa

Švedska središnja banka je u četvrtak očekivano prekinula politiku negativnih kamatnih stopa koju prakticira od 2015. godine.

Banka je ključnu repo stopu za prekonoćno čuvanje novca podigla s -0.25% na 0 uz ocjenu da je inflacija cijena u realnoj ekonomiji postojano blizu cilja od 2 posto od 2017. godine.

Negativne kamatne stope u aktualnom trenutku koriste Europska središnja banka za eurozonu, Japan, Danska, Švicarska i Mađarska.

>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto

“Gledajući unaprijed Riksbank procjenjuje da su uvjeti dobri za zadržavanje inflacije blizu ciljane razine,” navodi se u izjavi najstarije središnje banke svijeta. “Prognoza za repo stopu ostaje neizmijenjena i očekuje se da će ona ostati na nula posto u dolazećim godinama,” prenosi The Local.

Riksbank je u uvijek pažljivoj komunikaciji prenio gledište da će švedska ekonomija nakon “nekoliko godina visokog rasta i snažnog razvoja tržišta rada iz snažnijeg od uobičajenog ciklusa uplivati u normalniju situaciju.”

Potez banke je najavljen i već naširoko ukalkuliran pa nije rezultirao značajnim pomacima na globalnom FX tržištu ili velikim oscilacijama švedske krune, no situacija je zanimljiva jer također postoji konsenzus da je Švedska suočena s neizbježnim usporavanjem gospodarstva zbog čega se podizanje stopa može prihvatiti kao neintuitivno. Inflacija je bila i ostala ispod 2% i ne očekuje se da će doseći traženu razinu u dolazećim godinama. Aktivnost u industrijskom sektoru je na najnižoj razini od 2012. godine a moral i samopouzdanje poduzetnika kopne.

>>>Sunovratila se vrijednost švedske krune

Reuters u svom izvještaju kao povod za današnju korekciju ističe negativne nuspojave negativnih kamatnih stopa, uključujući njihov utjecaj na štednju i sposobnost da na životu održe “zombi” tvrtke čije bi poslovanje bilo neodrživo bez jeftinih zajmova ili darivanja bespovratnog novca. Izgledno je i da je banka, poput ECB-a, uočila opasnost za financijsku stabilnost, što bi moglo biti zanimljivo niz vremensku crtu.

Iako Riksbank sugerira da će stopa ostati neizmijenjena kroz dulje razdoblje, pojedini analitičari predviđaju brz povratak u negativni teritorij.

>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?

“Oni su stope podigli uglavnom jer su rekli da će to učiniti – oni su sami sebe stjerali u kut,” rekao je David Oxley, stariji ekonomist za Europu u Capital Economics. “Za mene, svi putevi vode nazad prema rezanju stope.”