‘Smjeli’ pobjednik 6. Dana hrvatskog pršuta, svi ostali dobili zlatne plakete

Šampion 6. Dana pršuta je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli. Riječ je o manifestaciji koja se ove godine održava 25. i 26. kolovoza u Zadru. “Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatramo da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima velik potencijal i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu,” poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

>>>Smjeli pršut iz Dugopolja šampion festivalu u Drnišu

Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete što je rezultiralo time da nema brončanih i srebrnih plaketa nego su svi ostali dobitnici zlatne plakete.  I ove je godine prvi dan manifestacije posvećen struci pa se tako u hotelu Kolovare održavaju brojne radionice i okrugli stol na temu: “Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije,” a subota je rezervirana za izložbeno prodajnu prezentaciju pršutara na Trgu Petra Zoranića.

“Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra zabilježili smo još snažniji pad. Pad turističke potrošnje i blokada HORECA kanala posebno je utjecala na smanjenje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turistički destinacija ovdje na Jadranu, ali i na kontinentu,” rekao je Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, osim horizontalnih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, država bi trebala razmisliti i od drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima.

>>>Kulen Jure Polića Strinića šampion Kulenijade

“To je posebno važno  jer proizvodanja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje  povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. I ono što svakako ohrabruje kao podatak je da se u zadnjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna i da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama što je uz tradicionalnu, zaštićenu, i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti,” poručio je Kovačević.

Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba.

Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 mlrd € vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5% ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55% u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.

Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem, poručio je Kovačević, da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost.

Inače, u 2019. Hrvatska je uvezla 3.646 tona proizvoda od plećke i buta vrijednosti više od 20 milijuna Eura, a izvezla 910 tona vrijednosti 6,3 milijuna €. Na tržišta zemalja EU u 2019. godini plasirano je 83% vrijednosti ovih proizvoda. U 2019. godini prvo izvozno tržište za ove proizvode je s udjelom od 37% u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta je Slovenija, a potom slijede Poljska i Njemačka.

Proizvodi od buta i plećke (proizvodnja, izvoz i uvoz) 2014.- 2019.

	Jed. mjere	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	Indeks 19./ 18. (%)
Proizvodnja	tona	3.989	4.340	4.220	4.398	4.181	4.377	105
	tona	82	201	538	639	1.113	910	82
Izvoz	EUR	597.874	1.411.598	2.846.476	4.091.373	6.514.302	6.347.338	97
	tona	2.132	2.678	3.449	3.143	3.848	3.646	95
Uvoz	EUR	14.226.864	15.338.961	17.618.116	17.377.682	21.528.174	20.211.164	94

izvor: DZS; obrada HGK