Lideri Europske unije u utorak su nakon maratonskih pregovora predložili Francuskinju Christine Lagarde za prvu predsjednicu u povijesti Europske središnje banke i dogovorili popunjavanje drugih visokih dužnosti. Sporazum predsjedanje Europskom komisijom predaje njemačkoj ministrici obrane Ursuli von der Leyen čija je nominacija kompromisno i neočekivano rješenje.
>>>Profil Ursule von der Leyen
Dogovor postignut na iscrpljujućem trodnevnom summitu sad treba potvrditi Europski parlament, a prve reakcije socijalističkog i zelenog bloka, koji su prema pisanju Reutersa odmah odbacili prijedlog, sugeriraju da postupak neće proći glatko.
Europski parlament će u odvojenom postupku u srijedu 3. srpnja izabrati svog predsjednika, a favorit je talijanski socijalistički zakonodavac David Sassoli koji uživa podršku desnog i liberalnog centra.
“Gotovo!” napisao je luksemburški premijer Xavier Bettel na Twitteru i prvi objavio vijest da je postignut sporazumu za koji se lideri nadaju da će poslati pozitivnu poruku o premošćivanju dubokih podjela zabilježenih tijekom pregovora i paneuropskih izbora čiji je rezultat fragmentirao Europski parlament.
Dužnosnici su posebno zadovoljni rodnom ravnopravnošću budući da su za dvije od četiri visoke funkcije predložene žene. “Nakon svega, Europa je ipak žena,” izjavio je predsjednik Europskog vijeća na odlasku Donald Tusk evocirajući divotnu feničku princezu iz grčke mitologije po kojoj je kontinent Europa dobio ime. On je ocijenio da će aktualna šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Lagarde biti “savršena predsjednica Europske središnje banke.”
“Ja sam apsolutno siguran da će ona biti jako neovisan predsjednik,” rekao je.
Lagarde rodnu ravnopravnost zagovara ali i promiče u praksi, ona je bila prva francuska ministrica financija a od 2011. godine rukovodi MMF-om. Ekonomistica nije pokazivala interes za preuzimanje europskih dužnosti i nema iskustva u aktivnom vođenju monetarne politike.
Von der Leyen je dugo imala reputaciju “bezgrešne političarke”, ali je ona narušena tijekom mandata u njemačkom ministarstvu obrane. Ako njezino imenovanje potvrdi parlament ona će postati prva žena na čelu Komisije i oblikovati politiku na teritoriju koji obuhvaća pola milijarde ljudi.
Najveći gubitnik socijalist Timmermans
Najveći gubitnik u velikom finalu pregovora je nizozemski socijalist Frans Timmermans koji je drugog dana summita slovio kao izgledni predsjednik Komisije. Njegovo imenovanje su srušili čelnici s istoka Europe uz podršku Irske i Hrvatske.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel njegovo su imenovanje dogovorili na marginama sastanka G20 u japanskom gradu Osaki, nakon čega je uslijedila “pobuna zečeva” koja se prelila u pregovore izvanrednog summita.
Od drugih ključnih imenovanja dogovorenih u utorak, aktualni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell je predložen za najvišu diplomatsku dužnost EU-a, dok bi “vršitelj dužnosti” belgijskog premijera Charles Michel trebao zamijeniti Donalda Tuska na zahtjevnoj dužnosti predsjednika Europskog vijeća koji često mora pomiriti nepomirljive stavove 28 članica.
Vijeće je Timmermansa i prvakinju europskih liberala Margrethe Vestager predložilo kao potpredsjednike buduće Komisije.
>>>Konstituirajuća sjednica EP-a i nastavak berlinskog procesa: EU brifing
Europski parlament će u odvojenom postupku u srijedu 3. srpnja izabrati svog predsjednika, a favorit je talijanski socijalistički zakonodavac David Sassoli koji uživa podršku desnog i liberalnog centra.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.