|
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u četvrtak je na konferenciji za javnost predstavila Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu.
Istaknula je da su ljudska prava u Hrvatskoj na čekanju, najveći problemi ističu se u području zdravstva, socijalne skrbi i vezano za rastuće siromaštvo, a posebno je istaknula probleme starijih osoba i beskućnika.
U nastavku pročitajte Izvješće koje obuhvaća 60 tema i donosi 158 preporuka i priopćenje Ureda pučke pravobraniteljice uz poveznice na pojedine cjeline.
Ljudska prava u Hrvatskoj na čekanju, siromaštvo je u porastu, beskućnici i starije osobe najugroženiji
Ljudska prava u Hrvatskoj su na čekanju – sveukupno gledano nema značajnog pomaka unaprijed, a građani se suočavaju s velikim brojem teških, ponekad sustavnih problema, što je neprihvatljivo. Tako pokazuju podaci i analize iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ovog tjedna podnijela Hrvatskom saboru i danas predstavila na konferenciji za medije.
Najveći problemi ističu se u području zdravstva, socijalne skrbi i vezano za rastuće siromaštvo. Svaka peta osoba u Hrvatskoj u 2024. bila je u riziku od siromaštva, što je najviša stopa još od 2012. godine. Podrška beskućnicima ostala je potpuno neadekvatna i nema ni naznaka da će se situacija poboljšati. Među najugroženijima su bile starije osobe – čak 37% starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva, odnosno čak 61,4% starijih koji žive sami.
To su, otkako se podaci mogu usporediti (2010.), nezabilježeni razmjeri siromaštva starijih, što je tek dio poteškoća s kojima su suočeni. Domovi za starije su nedostupni zbog manjka mjesta i visokih cijena, a osobito brinu uvjeti u nekima od njih. Nema ni mjera koje bi omogućile zaposlenoj djeci ili unucima da sami pružaju skrb starijim i nemoćnim članovima obitelji.
Pritužbe u području prava na zdravlje odnosile su se na gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja, nedostupnost zdravstvene zaštite, liste čekanja, nemogućnost dobivanja informacija o zdravstvenom stanju, na ponašanje i komunikaciju djelatnika i probleme oko smještaja pacijenata koji se zbog starosti i zdravstvenog stanja ne mogu sami brinuti o sebi. U Izvješću su posebno istaknuti problemi onkoloških pacijenata te u palijativnoj skrbi.
Najviše pritužbi bilo je na diskriminaciju, a najčešće su se odnosile na područje rada i zapošljavanja, dok je od osnova najzastupljenija bila rasa i etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo. I dalje je niska svijest o tome što je diskriminacija i kako se zaštititi. Posebno je težak položaj Roma, koji teško izlaze iz začaranog kruga siromaštva, čemu doprinosi i dalje prisutna segregacija djece u obrazovanju. Vidljiv je bio porast neprihvatljivog govora i govora mržnje te različite antimanjinske retorike, što se dijelom može i dovesti u vezu sa čak tri izborna procesa u 2024. godini.
Prisutni su bili izazovi vezani uz vladavinu prava: i dalje je loša percepcija neovisnosti pravosuđa, novinarske slobode su i nadalje ugrožene, otežan je rad braniteljima ljudskih prava te je povjerenje građana u institucije na niskoj razini. U zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača) potrebno je nastaviti jačati kulturu prijavljivanja i, između ostalog, educirati o tome da nepravilnost mora biti povezana s javnim interesom, a ne zaštitom pojedinačnih prava.
Prenapučenost u zatvorskom sustavu nastavila je rasti i alarmantna je pa je tako u čak dva zatvora u 2024. godini popunjenost bila iznad 200%.
Pozitivni koraci učinjeni su osobito u području stanovanja, između ostalog i pripremom prvog strateškog dokumenta stambene politike i niza zakona. Dobrodošle su i izmjene Zakona o strancima kojima se napokon adekvatnije regulira položaj stranih radnika i štite domaći radnici od snižavanja cijene rada. No, učinke ovih koraka tek treba vidjeti.
Ovo je tek manji dio tema iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, a sveukupno ih je 60, među kojima i mladi, pravo na rad, izbori, stanovanje, utjecaj potresa na ljudska prava, pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti, umjetna inteligencija i druge.
U Izvješću pravobraniteljica daje 158 preporuka za poboljšanja. No, provedba tih preporuka pitanje je odluke svih kojima su upućene, u prvom redu tijelima izvršne vlasti.
Nažalost, Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, a ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize” iz 2022. godine. Pri tome, Vlada RH još uvijek nije usvojila mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije niti moguća rasprava na plenarnoj sjednici, a u više predmeta nije odgovorila ni na dopise u kojima pučka pravobraniteljica upozorava na probleme koji muče veći broj građana, dok se i u 2024. u pogledu neodgovaranja na dopise isticalo Ministarstvo zdravstva.
Da bi Izvješće moglo postići učinak, a neovisna institucija ostvarivati Ustavom RH određenu ulogu, potrebno je raspravljati o izvješćima u godini u kojoj su predana. Zato je ovakav odnos prema tim izvješćima, odnosno problemima na koje građani kontinuirano ukazuju pučkoj pravobraniteljici, neprihvatljiv.
Građani su u 2024. godini u pritužbama najčešće navodili diskriminaciju i probleme vezane uz pravo na zdravlje te pravo na rad. Institucija je postupala u sveukupno 6.404 predmeta, od kojih je novih bilo 4.942.
Cijelu analizu stanja ljudskih prava, svih 158 preporuka, brojne podatke, primjere i citate iz pritužbi građana pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.