PolitikaPreporučeno

Ured pravobraniteljice podcrtao nedorečenosti, pozvao na pažljivu doradu Zakona o pomorskom dobru

Foto: Giselle Whiteaker/Pixabay

Ured Pučke pravobraniteljice u utorak je objavio gledišta i mišljenja o Nacrtu prijedloga Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama čija je neodrečnost ujedinila oporbene političke stranke, zelenu ljevicu i desnicu.

Iz Ureda su ocijenili da pojedine odredbe potencijalno ugrožavaju javni interes i pozvali na brisanje stavka koji bi mogao rezultirati narušavanjem i/ili gubitkom javnog dobra i divotnih obala Jadrana.

>>>Možemo! upozorilo na ‘zakon opasnih namjera’, uzurpaciju pomorskog dobra | VIDEO

Predlagatelj je, među ostalim, pozvan da pojasni i doradi odredbe koje “ostavljaju dojam da gospodarski interes, u smislu razvoja turizma na pomorskom dobru, ima prednost pred zaštitom pomorskog dobra, odnosno prirode i okoliša.”

Grabancijaš priopćenje objavljeno na stranicama Pučke pravobraniteljice prenosi u cijelosti.


U pripremi je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, jedan od temeljnih propisa koji regulira pomorsko dobro. Ono obuhvaća čak trećinu površine Hrvatske i na njemu se nalaze brojne prirodne ljepote, ali je i nad njim izrazito izražen gospodarski interes, najviše vezano za turizam.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture istaknulo je da bi novine u Zakonu trebale osigurati najviši standard zaštite okoliša, što pozdravljamo. Tome mogu pomoći konkretni prijedlozi koje smo dali u  mišljenju, fokusirani na ustavne okvire – očuvanje prirode i čovjekova okoliša kao temeljnih ustavnih vrednota i zaštitu prava na zdrav život i zdrav okoliš.

Ove prijedloge dali smo na temelju višegodišnjeg rada u predmetima na ovu temu i praćenja ostvarenja prava na zdrav život i zdrav okoliš, o čemu od 2013. izvještavamo Hrvatski sabor u godišnjim izvješćima, a to smo učinili i u posebnom izvješću “Pravo na zdrav život i klimatske promjene”.

Koncesije na pomorskom dobru

Ovim Nacrtom, između ostaloga, mijenja se postupak za davanje koncesija na pomorskom dobru – uvodi se institut koncesije na zahtjev i određuju dužnosti davatelja koncesije.

Iako je iskazana namjera predloženog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama unaprjeđenje zaštite javnog dobra i okoliša, pojedine odredbe zakona treba dodatno pojasniti budući da ovako formuliran ostavlja dojam da gospodarski interes, u smislu razvoja turizma na pomorskom dobru, ima prednost pred zaštitom pomorskog dobra, odnosno prirode i okoliša.

Tako bi davatelj koncesije kod odlučivanja o postotku dijela plaže koji se može koristiti za gospodarsku djelatnost, imao obvezu osigurati i štititi javni interes. No, istovremeno je vrlo visok postotak plaže koji može biti gospodarski korišten, što onda utječe i na dio koji mora ostati dostupan svima na korištenje sukladno namjeni, dok kriteriji za takvo uređenje fizičke podjele plaže nisu pojašnjeni. Tako bi koncesionar mogao koristiti čak do 70% kopnenog i 50% morskog dijela uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja, dok je ta granica unutar izgrađenog naselja do 50% kopnenog i 30% morskog dijela.

Zato je potrebno pojasniti kriterije i očekivane učinke ovakvog prijedloga, kako bi se otklonio dojam davanja prednosti gospodarskom, u odnosu na javni interes.

Dodatno, s obzirom na potrebu očuvanja preostalih prirodnih morskih plaža, na kojima još uvijek nije bilo intervencija, predložili smo da se na njima ubuduće ne dozvoli obavljanje gospodarske djelatnosti, kako bi se očuvale netaknute prirodne ljepote Jadranske obale. Zato je u članku 80. Nacrta prijedloga zakona potrebno brisati stavak 2., kojim je propisano da se na prirodnoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju, u pravilu, na osnovi dozvola.

Uključenost stručnjaka za zaštitu okoliša i prirode

Radi donošenja što sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg zakonskog okvira koji će voditi računa o moru kao sastavnici okoliša, potrebno je osigurati kontinuiranu uključenost stručnjaka za zaštitu okoliša i prirode, primjerice kod pitanja dohrane plaže i nasipavanja mora koja se Nacrtom prijedloga zakona nastoji urediti i definirati.

>>>Pučka pravobraniteljica identificirala slabosti, Saboru uručila 156 preporuka

U nekoliko ispitnih postupaka koje vodimo po tom pitanju uočili smo nedostatnu uređenost i razgraničenje pitanja nasipavanja i dohrane plaže, posebice u odnosu na materijal koji se pritom koristi. Zato predlažemo u članku 2. Nacrta prijedloga zakona, uz definiciju nasipavanja mora, unijeti i preciznu definiciju dohrane plaže.

>>>Možemo zavjetovalo obranu javnog dobra, borbu protiv ograđivanja i naplaćivanja plaža

Smatramo korisnim ojačati i stručno povjerenstvo za koncesije iz članka 54. Nacrta prijedloga zakona, na način da se stručnjaci iz područja zaštite okoliša odrede kao stalni, umjesto promjenjivi članovi. Također je u povjerenstvo potrebno uključiti i stručnjake za zaštitu prirode, koji sada nisu predviđeni.

Ove stručnjake je važno imati u stalnom sastavu i zbog zaštite i očuvanja prirodnih morskih plaža u izvornom obliku, zaštite već uređenih, kao i svih ostalih morskih plaža, neovisno o vrsti.

Komunalni vezovi

Radeći na pritužbama građana vezanim uz komunalne vezove, uočili smo da su nedovoljno i neprecizno regulirani kriteriji za njihovu dodjelu, sam postupak dodjele i zaštita podnositelja zahtjeva, kao i pitanja oko (ne)mogućnosti nasljeđivanja. Donošenje novog zakona prilika je da se to transparentno regulira, i tako ojača vladavinu prava i pravnu sigurnost.

Zato smo pozdravili prijedlog kriterija za sklapanje ugovora o stalnom vezu, što je sada regulirano Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda, kojeg je donio ministar mora, turizma, prometa i razvitka uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. No, u praksi su i neke Županijske lučke uprave donosile svoje pravilnike kojima su regulirale ova pitanja, iako za to nisu bile ovlaštene.

Također bi trebalo jasno propisati međusobna prava i obveze Lučke uprave i korisnika veza, rokove sklapanja ugovora i načine njegova prestanka. Imajući u vidu pritužbe koje smo zaprimali, preporučili smo propisati i mogućnosti nasljeđivanja prava i obveza iz ugovora, odnosno korištenja veza u situacijama kada nasljednici udovoljavaju propisanim uvjetima za dodjelu veza i za vrijeme trajanja ranije sklopljenog ugovora. Komunalni vezovi namijenjeni su manjim plovnim objektima koji služe za osobne potrebe pretežito lokalnog stanovništva i zato su ključni za promet, odnosno život uz more, posebno na otocima.

Potrebno je detaljno propisati i postupak dodjele vezova, kao i obvezu donošenja obrazložene odluke o svakom zahtjevu, nakon čega se s izabranima osobama sklapaju ugovori. Također je potrebno omogućiti podnošenje učinkovitog pravog lijeka na odluku o dodjeli veza. Naime, na lučke se uprave, a kako i ovaj Nacrt prijedloga zakona ukazuje, primjenjuju propisi o ustanovama, one postupaju kao tijelo s javnim ovlastima te odlučuju o neposrednom učinku na prava i obveze odnosno pravni interes građana.

Osnaživanje inspekcijskog nadzora

Radeći na predmetima u ovom području, uočili smo razliku među podacima o broju onečišćenja morskog okoliša, ovisno o tome tko ih dostavlja. Konkretan primjer za to je razlika u broju onečišćenja koje na području Vranjica prijavljuju udruge, u odnosu na službene evidencije nadležne lučke kapetanije.

Također, inspekcija zaštite okoliša je u 2021. godini evidentirala jedno onečišćenje mora ugljikovodicima bez utvrđenog uzroka, dok su lučke kapetanije u istoj godini postupale po dojavama o onečišćenju mora u 55 slučajeva. Onečišćenje je utvrđeno i sanirano u 10 slučajeva, pri čemu za njih sedam nije poznat izvor onečišćenja dok u svim ostalim slučajevima, nadležne službe dolaskom na mjesto dojave nisu zapazile onečišćenje mora, u pravilu zbog disperzije lokaliziranog tankog uljnog filma uslijed djelovanja hidro-meteoroloških prilika. Ovo je vidljivo u službenim podacima Državnog inspektorata i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Da bi se izbjegle takve razlike, potrebno je osnažiti inspekcijski nadzor pa smo (vezano za odredbu članka 172. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona) predložili da se preciznije odredi broj lučkih redara, s obzirom na to da je termin „dovoljan“ podložan različitim tumačenjima.

Usklađenost propisa, utjecaj klimatskih promjena

Na kraju, Nacrt prijedloga zakona potrebno je povezati s Pomorskim zakonikom kojim se, između ostaloga, uređuju zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, kao i Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode.

Konačno, potrebno je u obzir uzeti i klimatske promjene, koje negativno utječu na morski okoliš, primjerice kroz podizanje razine mora, porast temperature ili gubitak bioraznolikosti.

Sve navedeno potrebno je kako bi uistinu došlo do unapređenja sustava zaštite mora i morskog okoliša, koji će bezuvjetno štititi ustavne vrednote očuvanja prirode i okoliša i pravo na zdrav život i zdrav okoliš, a time i javni interes, uz međuresornu suradnju svih relevantnih dionika.

Pritužbe i primjeri iz našeg rada

U Izvješću za 2021. godinu istaknuli smo porast pritužbi zbog onečišćenja morskog okoliša i priobalja te istovremeno i ugroze zdravlja. Posebice smo istaknuli ekološke incidente u Vranjicu, kao i neizvršenu sanaciju područja bivše tvornice ferolegura u općini Dugi Rat, gdje je godinama odložena nepokrivena troska na morskoj obali.

Ranije smo i u posebnom izvješću podsjetili na pritužbe okolišnih udruga zbog degradacije pomorskog dobra, odnosno primjera gdje je građevinskim radovima oštećeno stanište zaštićenih periski. Također smo upozorili i na potrebu rješavanja problema morskog otpada, posebice plastike.

U 2022. godini uočili smo još veći broj ekoloških incidenata u morskom okolišu pa smo pokrenuli i nove ispitne postupke zbog pojava onečišćenja mora kod Brodosplita i Kostrene, potonuća plinske platforme Ivane D i drugih. U tim slučajevima pratimo postupanje nadležnih institucija kod otkrivanja onečišćivača i uzroka ovih događaja, kao i postupanja tijela u provedbi sanacije i nadzora te sankcioniranju odgovornih osoba. O svemu ćemo, kao i do sada, izvijestiti Hrvatski sabor u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice i, ukoliko bude potrebno, dati preporuke za poboljšanja.

Naše ranije preporuke pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. i u posebnom izvješću “Pravo na zdrav život i klimatske promjene”.

Ako imate pritužbu na zaštitu okoliša ili vezano za neko drugo područje iz naše nadležnosti, sve informacije o tome kako nam se i kada obratiti pronađite ovdje (što treba znati prije slanja pritužbe) i ovdje (kako podnijeti pritužbu).


Pratite nas na Google vijestima

Comment here