Gospodarstvo europodručja 2024. je zaključilo u krhkom stanju, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno privatno istraživanje S&P Globala prihvaćeno kao ponajbolje mjerilo ekonomskog zdravlja.
Konačni, združeni Indeks menadžera nabavke Hamburške komercijalne banke (HCOB PMI) za uslužni i proizvodni sektor u prosincu se popeo na 49.6, nakon 48.3 u studenom.
Iako su se moral i aktivnosti u uslužnom sektoru popravili, indeks je ostao ispod granice rasta (50) uslijed zlogukog, širokog i dubokog nastavka propadanja proizvodnog sektora koje je osobito pogodilo Francusku.
Osipanje poslova u proizvodnji
Negativni trend u prosincu se zrcalio na broju zaposlenih u industriji. Tvrtke su pospješile smanjenje radne snage, uključujući kroz prekide ugovora na određeno ili neodređeno i/ili prestanak novog zapošljavanja.
“Stopa otpuštanja s radnih mjesta bila je najoštrija u posljednje četiri godine (podudarajući se s onom zabilježenom u listopadu)”, navodi se u izvješću HCOB-a koje podcrtava da se blues odnosi isključivo na proizvodni sektor.
Izvješće je potvrdilo i svježe, široko ubrzanje zagrijavanja cijena u uslužnom sektoru europodručja.
“Na tiskovnoj konferenciji Europske središnje banke predsjednica Lagarde je ponovila da je inflacija usluga još uvijek previsoka. Prosinačke PMI ankete za uslužni sektor to potvrđuju, pokazujući da je rast troškova još veći nego u mjesecu prije, izgledno zbog većih plaća. Neki od tih viših troškova prebačeni su na kupce, što je dovelo do većeg povećanja prodajnih cijena. Što se tiče monetarne politike, to znači da bi središnja banka trebala ostati oprezna i napraviti samo mala smanjenja kamatnih stopa u prvom kvartalu 2025. godine,” napisao je u komentaru glavni ekonomist HCOB-a, Cyrus de la Rubia.
Njegovu procjenu, i procijene ECB-a, pritom propituje rastući broj eurozoni posvećenih ekonomista.
U aktualnom trenutku, 46% od 72 analitičara čija je gledišta propitao Financial Times drži da se ECB nalazi “iza krivulje”, odnosno da kasni s pojeftinjenjem novca. Da se središnjica nalazi na pravom putu drži 43% ispitanika.
Drugi nisu odgovorili ili su ostali suzdržanima, ali je uočljivo da niti jedan od stručnjaka nije smatrao da se monetarna politika nalazi “ispred krivulje”.
Slabost u jezgri
Istraživanje HCOB-a pokazuje da je pad poslovnih aktivnosti označio kraj godine u tri najsnažnija gospodarstva eurozone; Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.
Na suprotnoj strani ljestvice našle su se Španjolska i Irska.
Francuska je u prosincu bila najslabija od spomenutih pet zemalja, s kompozitnim indeksom od 47.5. Slijede Njemačka (48) i Italija (49.7) gdje je pad bio marginalan.
Aktivnost privatnog sektora u Francuskoj pritom se smanjila četvrti mjesec zaredom, ponajviše zbog smanjenja potražne na vanjskim tržištima. Nastavljeno je i osipanje novih narudžbi, iako sporijim tempom nego u studenom.
PMI za uslužni sektor u prosincu je zastao na 49.3, nakon poraznih 46.9 u studenom. Ankete su pritom zabilježile prvi, marginalni pad broja zaposlenih.
Proizvodni PMI nastavio je tražiti dno i potonuo na 41.9, nakon 43.1 u studenom. Riječ je o najoštrijem padu aktivnosti od pandemijom bolesti COVID-19 označenog svibnja 2020. godine.
Od vodećih gospodarstava europodručja u prosincu je najupečatljiviji rast iskusila Španjolska čiji se uslužni sektor s mjeseca na mjesec vinuo s 53.1 na 57.3. Širenje aktivnosti zabilježeno je i u proizvodnom sektoru, s 53.1 na 53.3.
Prošlog tjedna objavljen, konačni PMI za proizvodni sektor europodručja u prosincu je nastavio propadati 30 mjesec zaredom, uz povlačenje s 45.2 na 45.1. Ključni indikatori, uključujući nove narudžbe i stanje zaliha, sugeriraju nastavak hrvanja.
Dominantni, uslužni sektor, osjetno se trgnuo iznad granice koja dijeli širenje od sažimanja, te se s mjeseca na mjesec popeo s 49.5 na 51.6.
Gospodarstvo europodručja
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.