Hrvatska za modernizaciju željeznica namjerava iskoristiti oko 1 milijardu eura od ukupno 9 milijardi eura koje joj je Europska komisija stavila na raspolaganje putem svojih fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
“Željeznica nam je na visokom mjestu prioriteta”, rekla je Nataša Tramišak, hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovala na Europskom tjednu regija i gradova.
>>>RH raspolaže s 5,5 milijardi kuna za modernizaciju i preporod prometa, željeznice | HGK
“Znamo da je željeznica oblik ‘zelenog’ prijevoza koji preferira Europska komisija i da u Hrvatskoj ima velikog prostora da nam se ta infrastruktura poboljša. U nadolazećem desetljeću trebamo iskoristiti priliku za to”, dodala je ministrica.
Strateški sporazum
Hrvatska vlada je prije dva tjedna potpisala s Europskom komisijom strateški sporazum, dokument u kojem su navedeni hrvatski prioriteti za sufinanciranje europskim novcem u novom razdoblju od 2021. do 2027. godine.
Među prioritetima je navedena stavka “razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti” vrijedna 1 milijardu eura, što uključuje željeznicu.
>>>Iberdrola najavila projekt tranzicije talijanske željeznice na vodik, obnovljivu energiju
“To je jedan od najčišćih vidova prijevoza. Cilj nam je odmicanje od cesta te ići u smjeru ‘zelenog’ i održivog”, rekao je izvor iz Europske komisije upoznat sa sadržajem dokumenta.
Prvi pozivi početkom 2023.
U dokumentu potpisanom između Hrvatske i Europske komisije nisu navedeni konkretni projekti. Oni će biti poznati kada se subjekti iz Hrvatske počnu prijavljivati za novac iz EU fondova. Prva prijavljivanja mogla bi uslijediti u razdoblju od siječnja do ožujka.
>>>Tramišak: revitalizacija Imotske krajine počinje već krajem godine
“Plan nam je da početkom iduće godine započnemo s prvim pozivima (za financiranje iz novog razdoblja)”, rekla je Tramišak. “Čekamo finalnu potvrdu Europske komisije za operativne programe jer smo mi sa svoje strane sve odradili. Kada nam dođe potvrda spustit ćemo sve na nižu razinu, na naša tijela koja će pripremiti konkretne pozive”, dodala je.
>>>Dizalica topline: ogledno grijanje morskom vodom u bolnici ‘Martin Horvat’
Tijekom prethodnog financijskog razdoblja, od 2014. do 2020. godine, najskuplji projekt sufinanciran europskim novcem u Hrvatskoj bila je izgradnja Pelješkog mosta. Most na jugu zemlje vrijedan 420 milijuna eura otvoren je za promet u srpnju.
U istom financijskom razdoblju započelo je još 18 velikih projekata čiju realizaciju vlada očekuje u novom razdoblju.
“Završetak željezničke pruge, ono što nismo završili u ovom razdoblju, sigurno bih voljela vidjeti u idućih nekoliko godina”, rekla je Tramišak.
>>>Hrvatska je od 2013. zatražila 127 posto dostupnog novca | EU fondovi
Među tim projektima je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, koja se nalazi na pruzi od Zagreba do Rijeke.
“Među važnim projektima je i revitalizacija željezničke pruge prema Novskoj, odnosno prema Slavoniji”, napomenula je Tramišak.
Model
Projekti će i u novom razdoblju biti sufinancirani s 85 posto novca iz EU fondova, odnosno proračuna Europske unije.
Europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira boravila je krajem rujna u hrvatskim gradovima Zagrebu i Osijeku.
“Bilo je zanimljivo vidjeti što je sve napravljeno u Hrvatskoj”, rekla je Ferriera u utorak u Bruxellesu.
Na pitanje o financiranju hrvatskih željeznica rekla je da nije potrebno razmišljati o samo jedan projektu ili sektoru.
“Vidjet ćemo što će biti. Dosad je bilo puno više stvari od same željeznice, financiralo se obrazovanje, poboljšanje kanalizacije…Također je tu bio i novac namijenjen saniranju posljedica potresa”, izjavila je Ferreira.
>>>RH dobio ‘transformirajućih’ devet milijardi eura | EU fondovi
U Bruxellesu traje Europski tjedan regija i gradova, konferencija posvećena kohezijskoj politici kojom Europska komisija putem EU fondova nastoji smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova Europske unije.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
