Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije prilika je za razvoj hrvatsko-australskih gospodarskih odnosa, ocijenjeno je na tribini i raspravi “Australija-EU: Sporazum o slobodnoj trgovini i njegov značaj za EU i Hrvatsku”, održanoj u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
“Robna razmjena EU i Australije vrti se oko 55 milijardi dolara godišnje, u čemu Hrvatska sudjeluje s 23,8 milijuna dolara. Time ne možemo biti zadovoljni iako se većina odnosi na naš izvoz u Australiju. Zato Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Australije vidimo kao dodatni poticaj našim bilateralnim odnosima“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
Naglasio je da interes domaćih tvrtki za australsko tržište sve više raste te da su neke tamo već pronašle svoje mjesto, poput Podravke i Mlinara.
“Australija je poznata kao otvoreno i inovativno gospodarstvo pa tamo svoje mjesto mogu naći i manje tvrtke s dobrim proizvodima i idejama. Energetika, industrija, tehnološki razvoj i turizam, područja su s velikim potencijalom za rast suradnje”, rekao je Radoš.
Dodao je da HGK godinama radi na jačanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Australije.
Pregovori o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Australije počeli su u svibnju 2018., a do sada je održano pet krugova razgovora.
Predsjednik Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Australijom pri HGK Marko Marić je pojasnio kako je glavni zadatak Vijeća snažnije povezivanje i razmjena iskustava među poduzetnicima dviju zemalja.
Prema podacima Australskog biroa za statistiku, Australija je u posljednjih tri godine zabilježila najgore razdoblje za produktivnost u svojoj povijesti, s izuzetkom opake recesije u 1990. godini.
“U Australiji živi više od 200.000 pripadnika naše dijaspore koji imaju važnu ulogu u tamošnjem gospodarskom životu. To može olakšati hrvatskim tvrtkama ulazak na australsko tržište“, rekao je Marić.
“Veliki korak naprijed”
Veleposlanica Australije u Hrvatskoj Elizabeth Petrovic je kazala kako je Vijeće vrlo važno u razvoju hrvatsko-australskih gospodarskih odnosa, kao izvor informacija hrvatskim poduzetnicima koji žele izvoziti na australsko tržište i obrnuto.
“Želimo uspostaviti trgovinski sustav baziran na slobodnoj trgovini i transparentnosti koji će ojačati naša gospodarstva i dodatno ojačati trgovinu, kako s EU, tako i s Hrvatskom“, rekla je Petrovic.
Savjetnica za gospodarstvo i specijalist u pregovorima za Sporazum o slobodnoj trgovini između Australije i Europske Unije u Misiji Australije pri EU i NATO-u Juliana Nam naglasila je kako će taj sporazum biti veliki korak naprijed za obje strane.
“Hrvatska je prirodno okrenuta europskim zemljama kao glavnim trgovinskim partnerima, no bitno je da diversificirate svoje gospodarstvo, a jedna od idealnih destinacija za to je upravo australsko gospodarstvo. Naše glavno tržište su zemlje Azijsko-pacifičke regije, a to je jedno od područja svijeta koje se najbrže razvija i ima ogromnu potražnju, zato imamo solidne stope rasta već 30-ak godina. Također imamo veliku potražnju za uslugama visoke kvalitete i tu je prilika za Hrvatsku“, rekla je Nam.
Milom ili silom
Iako Europska komisija gura, dogovora i zagovara ugovore o slobodnoj trgovini ovi u pravilu ili bez izuzetka izazivaju nezadovoljstvo u autohtonim sektorima otvorenima stranom tržištu. Tako su, primjerice, europski farmeri upozorili da sporazum EU-a i trgovinskog bloka južnoameričkih država Mercosur ugrožava brojna obiteljska gospodarstva.
>>>Francuska: od početka lipnja oko 30 napada na lokalne urede Republike u pokretu
Komisija je također pokazala sklonost da u nadnacionalnoj maniri zanemari nacionalne parlamente i vladavinu prava. Primjerice, Trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA) je dobrim dijelom na snazi od 21. rujna 2017. godine iako je deal ratificiralo (ili namjerava ratificirati) tek 10 nacionalnih parlamenata članica Unije.
Ponajveća, reklo bi se fokalna točka koja priječi ratifikaciju su izvan-nacionalni arbitražni sustavi koji ruše suverenost nacionalnih sudova (Investment protection and investment court system, ISDS i/ili Investment Court System, ICS).
Wishful thinking Juliane Nam
Grabancijaš spori izjave Juliane Nam o snazi ili kvaliteti australskog gospodarstva i kao alternativu nudi netom objavljeni, sveobuhvatni pregled ‘Down Under’ ekonomije jednog iz velike četvorke auditora, PricewaterhouseCoopersa (PwC) za 2020. godinu.
PwC u izvješću navodi 5 slijepih točaka za Nam, australske biznismene i krojače politika, a mi ćemo tek podcrtati podatak da australsko gospodarstvo potplaćuje 21% radne snage u građevinarstvu, sustavu zdravstvene zaštite, ugostiteljstvu, maloprodaji… Prema PwC-u, potplaćeno je 13% ukupne australske radne snage.
>>>Australska središnja banka razmatra ‘nekonvencionalne monetarne opcije’: Debelle
Prema podacima Australskog biroa za statistiku, Australija je u posljednjih tri godine zabilježila najgore razdoblje za produktivnost u svojoj povijesti, s izuzetkom opake recesije u 1990. godini.
Grabancijaš drži da konkuriranje potplaćivanjem i rušenjem cijene rada kumuje trendu i ne koristi nikome te dijeli gledište PwC-a da je potplaćivanje radnika “jedan od ključnih rizika” s kojima su danas suočeni australski biznisi i njima konkurentni prekomorski partneri.
Hina/Grabancijaš
