Sve je spremno za otvorenje retrospektive Ivana Meštrovića u Galeriji Klovićevi dvori, koja bi mogla postati jedna od ‘izložbi za pamćenje’, a s više od 200 djela na sve tri etaže te u predvorju i atriju već jest najveća prezentacija njegova opusa u proteklih 40 godina.
Tehnički i stručno iznimno zahtjevna izložba “Ivan Meštrović – retrospektiva” za posjetitelje će biti otvorena od 23. studenog do 3. ožujka, a njome se obilježava 140. godišnjica umjetnikovog rođenja i zaključuje obilježavanje 40 godina djelovanja Galerije Klovićevi dvori.
U organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Galerije Klovićevi dvori okupljen je diljem svijeta razasuti opus proslavljenog kipara, graditelja, publicista, esejista i pjesnika, djela pristigla iz SAD-a, Engleske, Italije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije te ponajviše iz Hrvatske.
Bogato opisan životopis
Izložba podsjeća koliko je Meštrović svojim klasičnim, mediteranskim identitetom, širokim spektrom motiva, stilskih involviranosti i upućenosti na raznorodne materijale i medije, redefinirao značenje i smjer figurativne umjetnosti, a uz reprezentativna djela predstavlja i ona manje poznata ili sasvim nepoznata otkrivena u hrvatskim i europskim muzejskim i privatnim zbirkama.
>>>Jadran film restaurira legendarni bus iz ‘Ko to tamo peva’
Autorice izložbe, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i muzejska savjetnica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović kažu za Hinu kako je koncept izložbe retrospektivnog karaktera te predstavlja presjek kronološko – tematskog pristupa Meštrovićeva kiparskog stvaralaštva, s fokusom na kiparstvo kao njegovu primarnu preokupaciju.
Kako je privatni život integralni dio Meštrovićeva stvaralaštva nedjeljiv je i kao segment prilikom pokušaja tumačenja njegovih djela, pa sve faze opusa prati, najavljuju iz Klovićevih dvora, bogato opisan životopis dostojan napetog filmskog scenarija, “čudesni epos vrtoglavog uspona, dramatične borbe i mukotrpnog kreativnog pregnuća velikog umjetnika”.
U antologijskom izboru i djela nikad izlagana u Hrvatskoj
Vugrinec i Vujanović iz postava izdvajaju umjetnikove dječačke radove poput “Bosanca na konju”, potom sadreni odljev “Zdenca života”, mramornu skulpturu “Starice” koja stiže iz Rima kao jedno od antologijskih djela nastalih u Parizu 1908., te “Miloša Obilića” ili “Torzo Banovića Strahinje” koje, kažu, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Tu su i skulpture iz prve religiozne faze, dirljivo “Prvo raspeće, Bogorodica s djetetom” u orahovu drvu kao i prelijepa glava trpećeg Krista,”Navještenje”, “Anđeli iz Leedsa”, te reljef “Skidanje s križa” iz Tatea i “Mala pieta”, djelo malih dimenzija iznimne snage, napominju.
Iz zrelog perioda ističu skulpture klasičnog, mediteranskog predznaka kada se Meštrović vraća redu i tradiciji antičke i renesansne umjetnosti, “Na odmoru”, “Žena kraj mora”, “Sanjarenje”. Blokovska figura “Kontemplacija” također zauzima jedno od najvažnijih mjesta na izložbi, dok je u prizemlju spomenička plastika, “Grgur Ninski”, “Indijanci”, “Marko Marulić”.
Kažu kako je teško izdvojiti samo nekoliko djela, jer je izbor zaista antologijski, no na izložbi nisu i neka djela koja su jako željele posuditi, poput čuvene Psihe koju je zbog ‘žile’ koja se pojavila u monolitu mramora bilo rizično izmještati.
>>>Izvorni umjetnički radovi i izvrsne cijene na aukcijama Ans Azure
Od 200 odabranih djela sva ona pristigla iz inozemstva prvi put su izložena u Hrvatskoj, među ostalim “Starica” iz 1908., “Navještenje” iz 1916., “Skidanje s križa”, portret Růžene Zátkove, “Autoportret” iz 1902., a i neka djela iz Narodnog muzeja u Beogradu dugo nisu bila predočena javnosti, kao i nekolicina otkrića iz privatnih zbirki.
Želimo privući nove štovatelje Meštrovićeva stvaralaštva
Rijetko izlaganim umjetninama nastoji se ukazati na aktualnost Meštrovićeva opusa u europskim i svjetskim razmjerima, dok dominantne teme poput akta, spomeničke plastike, portreta, herojskih ciklusa i sakralnih motiva naglašavaju njegov nezamjenjiv utjecaj na generacije umjetnika.
Autorice kažu kako će ova izložba otkriti posjetiteljima mnogo toga novoga, no cilj joj je prije svega otkriti, privući i odgojiti nove štovatelje Meštrovićeva stvaralaštva. “U trenutku kada je većina zagrebačkih muzeja zatvorena, kada su stalni postavi primjerice Atelijer Meštrović, Gliptoteka HAZU, MUO, ili NMMU pa i HPM nedostupni izložba Meštrovića je kao svjetlo u mraku”, kažu.
>>>U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije
Objašnjavaju kako su mladima željele ukazati na aktualnost Meštrovićeve misli, na buntovništvo kojim je obilježena njegova mladost, na odgovornost koju nosi popularnost kakvu je uživao, pa čak i na progonstvo kako bi se sačuvali ideali. “Meštrović je zaista bio junak jednoga doba. Neponovljiva osobnost koju su suvremenici voljeli i mrzili, ali redomice i uvijek poštovali”, ističu.
Izazovi čuvanja i osiguranja vrijednih izložaka
Uz Strossmayera Meštrović bio je najveći donator, ostavivši svom narodu gotovo sve što je cijeli život gradio. Kako je izložba procijenjena na 30 milijuna eura, čuvanje i sigurnost umjetnina, od kojih neke teže i do tri tone, na prvom su mjestu, osobito zato što se očekuju velike gužve, pa možda i čekanja pred galerijom kao u doba najvećih izložbi.
Svaki je detalj pomno planiran, u čemu je ključnu ulogu odigrala kustosica Iva Sudec Andreis koja je samo za koordinaciju dolaska umjetnika poslala oko 2000 mailova, a velika je odgovornost imala i tehnička ekipa, koju predvodi Dragutin Matas.
>>>Grafiti evociraju zimzeleni, Oscarom okrunjeni ‘Surogat’ Dušana Vukotića | VIDEO
“Angažirali smo dosta ljudi, unaprijedili tehničke mogućnosti Galerije, a veliki dio posla obavila je i tehnička služba Muzeja Ivana Meštrovića. Svaki je sanduk za transport namijenjen određenoj skulpturi i načinjen po mjerama, svaka skulptura ima svoj protokol utovara, istovara, montaže i izlaganja. Nema nadomjestivog i svaka šteta je nepovratna”, upozoravaju autorice.
Skulpture su restaurirane i priređene za izlaganje što je, smatraju, nemjerljiv doprinos očuvanju Meštrovićeve ostavštine, a za što su logistiku omogućili ravnatelji parterskih muzeja Sandra Grčić Budimir i Antonio Picukarić.
>>>Perspektiva starenja by Sergi Cadenas | VIDEO
Autorice se nadaju kako će ta izložba postati jedna od onih koje se pamte i spominju desetljećima nakon što su se održale što bi, kažu, bila najveća nagrada njihovu trudu.
Očekuje se da će izložbu posjetiti i štovatelji Meštrovića iz inozemstva i susjednih zemalja, Turistička zajednica Grada Zagreba partner je projektu i već se najavljuju prvi takvi dolasci.
Pratite nas na Google vijestima
Piše: Anamarija Grbin
