Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavili su u četvrtak zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
“Cilj je da, unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske i financijske posljedice i što je Zagreb pogodio potres i što se sve odrazilo na javne financije, i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu,” rekao je uvodno o sukusu proračuna premijer.
>>>Ovogodišnji deficit 25,3 milijarde, pomoć Unije oko 19,2 milijarde kuna | rebalans proračuna
Tijekom prezentacije je rečeno da je Vlada u dosadašnjem tijeku epidemije u Hrvatskoj osigurala plaće za 630.000 zaposlenih u privatnom sektoru i održala poslovanje 107.000 poslodavaca.
“Posljedica ovih neočekivanih potreba za zaduživanjem zbog pandemije je bila da smo morali provesti i dva rebalansa i to s fiskalnim učinkom od 23,5 milijardi kuna. Ukupan iznos sredstava do kraja godine za očuvanje radnih mjesta i aktivne mjere zapošljavanja koštat će nas 8,1 milijardu kuna,” rekao je Plenković.
Rast BDP-a u 2021. 5,0%, u 2022. 3,4 % te u 2023. 3,1 %
Nakon očekivanog pada bruto domaćeg proizvoda za 8% u tekućoj, Vlada za iduću godinu prognozira djelomični oporavak za 5,0% i daljnje usporavanje na 3,4% u 2022. i 3.1% u 2023. godini.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su na 147,3 milijarde kuna, a rashodi na 157,9 milijardi kuna, što manjak općeg proračuna stavlja na 2,9% BDP-a, odnosno u okvire kriterija iz Maastrichta.
Premijer je kao povod za povećanje rashodovne stranke naveo sljedeće točke:
- za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave zbog smanjenja stope poreza na dohodak, 1,5 milijardi kuna,
- za rashode za zaposlene, uključujući školstvo, 493 milijuna kuna,
- za sredstva učešća za pomoć Europske unije 435 milijuna kuna,
- za mirovine 392 milijuna kuna,
- za doprinos proračunu Europske unije 375 milijuna kuna,
- za jamstvenu pričuvu 300 milijuna kuna,
- za decentralizirane funkcije 214 milijuna kuna,
- za nacionalnu naknadu za starije osobe 134 milijuna kuna,
- te ostale pomoći 115 milijuna kuna.
“Ovaj smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani rezultirat će manjkom općeg proračuna u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini, čime ostajemo u okvirima kriterija iz Maastrichta, odnosno kriterija konvergencije.To ovdje spominjem zbog nedavno predstavljenog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kao dio naše Strategije za uvođenje eura. Izuzetno je važno da u 2021. godini uspijemo ostati u okviru manjka od 3 %,” rekao je Plenković.
>>>Plenković: cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine | Changeover plan
Prema dugoročnim projekcijama manjak bi u 2022. godini trebao pasti na 2,1% BDP-a, a godinu kasnije na 1,6% BDP-a.
“Očekujemo da se u godinama koje su pred nama ponovno krene s politikom smanjivanja javnoga duga i to pad javnoga duga u udjelu BDP-a s 85,3 % u 2021. na 83,4% u 2022. te na 81,2% u 2023. godini,” rekao je premijer.
Granica zaduživanja
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.
“Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna”, rekao je Marić.
>>>Kuponska kamata na povijesno izdanje desetogodišnjih ‘socijalnih obveznica’ 0.000% | SURE
Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.
Grabancijaš/Vlada RH
