Vlade moraju pružiti veću podršku domaćinstvima srednje klase koja uslijed stagnacije plaća, rastućih cijena stambenih nekretnina i edukacije muku muče u nastojanju da zadrže status i životni stil, nuka u novom izvješću Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Istraživanje s naslovom: “Pod pritiskom: stiješnjena srednja klasa” otkriva da je broj kućanstava koja se mogu smjestiti u kategoriju osrednjosti pao u svim zemljama OECD-a i da mlade generacije teže nalaze put do osrednjih primanja.
Dok je u dvadesetim godinama svog života 70 posto pripadnika baby boomer generacije pripadalo srednjoj klasi, isto vrijedi za samo 60 posto milenijaca.
“Vlade moraju slušati brige ljudi, zaštiti i promovirati životne standarde srednje klase. To će pomoći uključivom i održivom rastu, stvoriti kohezijski stabilno društveno tkivo.”
ANGEL GURRIA
Oštro se smanjio i klasni ekonomski utjecaj, preko čitavog OECD područja, izuzev nekolicine zemalja, prihodi današnje srednje klase su jedva porasli u posljednjem desetljeću, u prosjeku za 0.3 posto godišnje. Istovremeno, prosječna primanja najbogatijih su godišnje rasla za 10 posto.
Na hridi
“Srednja klasa danas sve više nalikuje brodu na hridima,” komentirao je glavni tajnik OECD-a Angel Gurría predstavljajući izvještaj u New Yorku. “Vlade moraju slušati brige ljudi, zaštiti i promovirati životne standarde srednje klase. To će pomoći uključivom i održivom rastu, stvoriti kohezijski stabilno društveno tkivo.”
Gabriela Ramos, šefica osoblja u OECD-u i nadzornica ogranka organizacije posvećenog uključivom rastu u detaljnijoj prezentaciji istraživanja dodaje da “analiza isporučuje blijedu sliku i poziv na akciju. Srednja klasa je u jezgri kohezivnog, uspješnog društva. Mi moramo adresirati brige oko troškova života, pravednosti i nesigurnosti.”
Troškovi životnog stila srednje klase su rasli brže od inflacije. Primjerice, troškovi za stambene nekretnine danas predstavljaju najveću jedinicu potrošnje za kućanstva sa srednjim primanjima, oni uzimaju oko trećine raspoloživog dohotka. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća ti su troškovi iznosili oko četvrtine primanja u domaćinstvu.
>>>Ne možemo prihvatiti ekonomiju koja ne uzdiže životne standarde: OECD
U posljednja dva desetljeća cijene stambenih nekretnina rastu tri puta brže od prosječnih primanja kućanstava. Najmanje jedno od pet domaćinstava danas troši više nego što zaradi i njihovi su dugovi veći od onih u kućanstvima s nižim i višim primanjima. Predstavnici srednje klase su ujedno najugroženiji automatizacijom koja prijeti jednom od šest zaposlenih sa srednjim primanjima, u poredbi s jednim od pet radnika na niže plaćenim poslovima ili jednim od 10 zaposlenih s visokom plaćama.
“Treba nam iscrpni akcijski plan”
Za pomoć srednjoj klasi treba izraditi iscrpni akcijski plan, navodi OECD. Vlade moraju pospješiti pristup visokokvalitetnim javnim uslugama i osigurati bolju socijalnu pokrivenost i zaštitu. Da bi se hrvalo s rastom životnih troškova, moraju se usvojiti politike koje povećavaju stambene fondove i osiguravaju uvjete za dostupnost priuštivih stanova većem broju građana. Ciljane dotacije, financijska podrška za zajmove i porezne olakšice za kupce stambenih nekretnina redom mogu pomoći kućanstvima sa srednjim primanjima. U zemljama s akutnom razinom duga u domaćinstvima od pomoći bi bilo pružanje podrške oko hipotekarnih kredita.
Dok privremeni, pekarni i nestabilni poslovi – koji često nude niže plaće i nesigurnost – sve češće zamjenjuju tradicionalne poslove srednje klase, potrebno je više investicija u strukovno obrazovanje i sustave vježbeništva. Socijalno osiguranje i kolektivni pregovori moraju biti prošireni i zahvatiti nestandardne radnike, poput privremeno zaposlenih ili samozaposlenih.
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Konačno, da bi se ojačala pravednost socio-ekonomskog sustava, potrebna je politika koja porezni teret prebacuje s dohotka radnika prema primanjima od kapitala i kapitalne dobiti, imovini i nasljedstvu. Nužno je i krojenje progresivnijih i pravednijih poreza na dohodak, zaključuju u objavi povodom prezentacije istraživanja iz OECD-a.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.