Ministrica poljoprivrede Marija Vučković demantirala je u ponedjeljak podatke koje je prije nekoliko dana iznijela konzultantska tvrtka Smarter da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj danas manje nego prije ulaska u EU-u, iako je u tom razdoblju isplaćeno 33 milijarde kuna potpora.
Ministrica Vučković, koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede država članica EU-a, rekla je da je konzultantska tvrtka Smarter iznijela jedan prikaz statističkih podataka i da tu nije riječ o analizi.
>>>Poljoprivredna bruto proizvodnja lani porasla za 3,2% na godišnjoj razini: DZS
“Vjerujem da su namjere bile dobre, ali za analizu treba puno više. Međutim, to kako je predstavljeno javnosti nije ni približno točno”, kaže ministrica.
Konzultantska tvrtka Smarter je objavila da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.
Metodologija
Ministrica kaže da je tu riječ o posve različitoj metodologiji obračuna, da su prije ulaska u EU sve subvencije ulazile u vrijednost proizvodnje, a danas ulaze samo proizvodno vezane potpore.
>>>Petir: 70 tisuća poljoprivrednih gospodarstava bez ikakve potpore | ZPP
“Do trenutka ulaska u Europsku uniju, tako i 2012. godine, sve su potpore i subvencije bile vezane za proizvod te su ulazile u vrijednost proizvodnje, pa je tako u 2012. godini vrijednost potpora koje su ušle u navedenu vrijednost iznosila 2,3 milijardi kuna. Od trenutka ulaska Hrvatske u EU, 85 posto potpora nije vezano za proizvod odnosno samo 15 posto ulazi u vrijednost proizvodnje. Točnije, u vrijednosti proizvodnje iz 2012. udio potpora je gotovo 11 posto, dok je u 2020. taj udio tek nešto viši od četiri posto”, kaže ministrica.
Međufazna potrošnja + bruto dodane vrijednost = output
U ministarstvu poljoprivrede kažu da je output poljoprivredne proizvodnje zbroj međufazne potrošnje (korištenje inputa za stvaranje novog) i bruto dodane vrijednosti. U okviru spomenutih 20,9 milijardi kuna u 2012. međufazna potrošnja je iznosila 12,1 milijardi kuna, a dodana vrijednost 8,8 milijardi kuna. Vrijednost međufazne potrošnje u 2020. iznosi 9,8 milijardi kuna, a dodana vrijednost 9,5 milijardi kuna, što znači da je znatno viša nego 2012.
Grabancijaš primjećuje da je navedeno tumačenje super zgodničko za odvlačenje pažnje, ali bogme ne demantira činjenicu da je output poljoprivredne proizvodnje u 2012. bio za 1.6 milijardi kuna veći nego lani.
Prema podacima ministarstva poljoprivrede, faktorski dohoci u 2012. iznosili su 6,27 milijarde kuna, a u 2020. 10,7 milijarde kuna. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada u 2012. iznosio je 31.312 kuna, a u 2020. skoro dvostruko više: 60.237 kuna.
>>>SDP: Projekt Slavonija samo je paravan za bogaćenje podobnih stranačkih kadrova HDZ-a | VIDEO
Ostali, strukturno najbitniji pokazatelji koji se odnose na dodanu vrijednost, rast produktivnosti pokazuju dvoznamenkasti rast u odnosu na 2019. te predstavljaju najviši rast od 2005., otkad se objavljuju ekonomski računi u Hrvatskoj, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je brže samo 2008. godine.
“Rezultati u 2020. godini su po skoro svim pokazateljima najbolji od kad postoje ekonomski računi, osim po jednom i taj jedan pokazatelj je bio bolji u 2008. godini”, rekla je ministrica Vučković.
Potpore, ali i ruralni razvoj
Ministrica demantira da je u proteklih osam godina u poljoprivredu uloženo 33 milijarde kuna potpora.
“Pogrešan je i navod da je u hrvatsku poljoprivredu uloženo 33 milijarde kuna, odnosno pogrešno je napisati da je kumulativ subvencija u ovom višegodišnjem razdoblju iznosio 33 milijarde kuna”, kaže ministrica.
Dodaje da su u tu brojku ušle ne samo subvencije poljoprivrednicima, nego i sufinanciranje investicija u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, ribarstvu, akvakulturi, izgradnji ribarskih luka, komunalne i društvene infrastrukture u selima, poput vrtića, kulturnih i društvenih centara, poljoprivrednu infrastrukturu.
>>>Vučković o milijardama eura za poljoprivredu: htjeli bismo spriječiti vraćanje novca u proračun
“Pri tome je važno istaknuti da vrijednost prehrambeno-prerađivačke proizvodnje, ribarstva i akvakulture ne ulazi u vrijednost poljoprivredne proizvodnje”, kaže ministrica.
U ministarstvu poljoprivrede kažu da su subvencije samo potpore dohotku iz Europskog jamstvenog poljoprivrednog fonda, a financiranja iz Programa ruralnog razvoja odnose se na investicije i potporu novim ulaganjima, pri čemu je u izvješću sve zajedno uklopljeno u spomenute 33 milijarde kuna.
Ministrica demantira i da Hrvatska loše stoji po povlačenju sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda.
Hrvatska je danas po isplatama iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj peta u Europskoj unija, ali u tih pet država se ubraja i Velika Britanija koja još uvijek koristi sredstva iz fonda. Bez Velike Britanije, Hrvatska je četvrta po povlačenju sredstava, kaže ministrica.
Akcijski plan za ekološku proizvodnju
Ministri poljoprivrede država članica EU-a podržali su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu zaključke o akcijskom planu za ekološku proizvodnju, po kojem bi do kraja ovoga desetljeća 25 posto poljoprivrednog zemljišta trebalo biti pod ekološkim nasadima.
Hrvatska trenutačno ima sedam posto površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, a zadnjih godina bilježi se veliki rast na tom planu.
Ministrica upozorava da pritom nije važno samo povećati površinu nego i proizvodnju ekološke hrane.
>>>Hrvatska nastavlja s upotrebom kancerogenog glifosata: ministrica
“Naš posebni strukturni izazov je povezati rast površine s rastom proizvodnje ekološke hrane”, kaže ministrica. Rekla je da Hrvatska već radi na izradi nacionalnog akcijskog plana za ekološku poljoprivredu i da će biti gotov do kraja godine.
“Iako se možemo podičiti brzim rastom površina pod ekološkom proizvodnjom, to je još uvijek samo potencijal, a ne prava snaga”, dodaje ministrica.
“Svi trebamo težiti zajednički definiranom postotku površina pod ekološkom proizvodnjom, ali Hrvatska stalno naglašava da je potrebno prepoznati određene posebnosti zemlje, svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti koje treba uvažiti kako se ne bi ugrozila sva tri stupa održivosti, ekonomski, socijalni i zeleni. Ekološka poljoprivreda može biti velika i sjajna prilika za Hrvatsku, za jedno malo i otvoreno gospodarstvo, koje se treba isticati svojim posebnostima, a svoju konkurentsku snagu bazirati na onome što ima, na svojim prednostima, na sjajnoj bioraznolikosti, okolišu, na čuvanju kvalitete, na zaštićenim oznakama, na ekološkoj poljoprivredi”, istaknula je ministrica.
Grabancijaš/Hina
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.