Europa se suočava s ekstremnim sušama zbog čega je potrebno hitno uvesti učinkovitije mjere za ublažavanje posljedica istih, a posebno se to odnosi na sektor poljoprivrede, poručili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
>>>Usahle europske rijeke otkrile ‘Kamenje gladi’
Zastupnici u Europskom parlamentu smatraju da EU kao ni vlade država članica ne poduzimaju dovoljne mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, pogotovo što se tiče suša i požara koji su ovoga ljeta poharali Europu.
>>>Vrućinom omamljeni Europljani kontempliraju o klimatskim promjenama, urodu
Europski parlament stoga traži od Komisije da ojača mehanizme zaštite od požara, poplava i drugih nepogoda, poboljša upravljanje vodom i šumama i poveća sigurnost opskrbe hranom koja je zbog suša dovedena u pitanje.
Velika većina
Rezoluciju kojom Europski parlament poziva Komisiju da uspostavi poseban program potpore državama članicama za borbu sa sušama podržala je u četvrtak velika većina zastupnika, njih 469, dok su 34 zastupnika glasala protiv, a 44 suzdržano.
Nakon pandemije, posljedica ruske invazije na Ukrajinu i nedavnih elementarnih nepogoda, pogotovo suša, “poljoprivreda je na koljenima, posebno na Mediteranu”, istaknuo je zastupnik iz redova socijalista Paolo De Castro.
>>>Klimatski vandali buše gume za spas svijeta
Sad je, dodao je, pravi čas da se reagira snažnije. No, umjesto djelovanja, “političari su zabili glavu u pijesak”, istaknula je zastupnica Emma Wiesner iz kluba Renew.
Zastupnica iz kluba socijalista Jytte Guteland također je istaknula da “se ovo što se dogodilo ovoga ljeta može protumačiti samo na jedan način: europska klimatska politika mora se razvijati brže”.
“Klimatska katasrofa”
Na raspravi je naglašeno kako “ovo više nije klimatska kriza, nego klimatska katastrofa”.
Socijalist Cesar Luena rekao kako “Europa gori i postaje sve suša”, a njegov kolega iz kluba ljevice Petros Kokkalis poručio je da je “ovo vjerojatno najhladnije ljeto koje će naša djeca iskusiti”.
>>>Klimatski alarmizam rezultira anksioznim životima i lošim politikama: Bjorn Lomborg
Mnogi su zastupnici rekli kako je ovo “najgora suša u posljednjih 500 godina”. To je istaknula i zastupnica iz redova ljevice Eugenia Rodriguez Palop koja je također navela da se je opožareno područje u Španjolskoj ove godine povećalo četiri puta u odnosu na prošlu godinu.
Benoit Biteau iz kluba zelenih poručio je da su rješenja poput skladištenja vode “iluzije”. “Poštujte prirodu, trebaju nam stvarna rješenja, sadite drveće, čuvajte sastav tla. Također je neizmjerno važno da se resursima upravlja na uravnotežen način”, rekao je Biteau.
>>>Porez na ugljik vodi u energetsku neimaštinu, ‘kažnjava siromašne’
Zastupnica Clara Aguilera iz redova socijalista navela je da je prema izvješću Komisije “čak 47 posto teritorija Europe trenutno pogođeno sušom”. “Praktički pola Europe je zbog suše i šumskih požara u užasnoj situaciji”, rekla je, a prema riječima nezavisne zastupnice Laure Ferrara, “Europska agencija za okoliš smatra da će tijekom ove godine biti tri puta više poplava i toplinskih valova, te suša i požara nego prije”.
Osim toga, kada je riječ o sušama, istaknula je Irene Tolleret iz kluba Renew, “ne radi se više o fenomenu koji je rezerviran samo za jug Europe, već i problemu koji se sad tiče svih nas”.
“Više od 800 tisuća hektara je opožareno. Nikada do sada nismo imali tako veliko opožareno područje”, istaknula je Tolleret.
Spirala odgađanja
No unatoč svim tim brojkama, Komisija i vlade nisu reagirali pravovremeno ni adekvatno, ocijenili su zastupnici.
“Europska komisija svoje klimatske ciljeve nije povećala i time je izazvala spiralu odgađanja. Gospođo von der Leyen, gospodine Timmermans, budite odvažni, budite ambiciozniji”, rekao je Michael Bloss iz redova zelenih.
Zastupnica EPP-a Lidia Pereira istaknula je da brojne vlade u državama članicama, iako “već godinama imaju i novce i uvjete da poboljšaju sustave za borbu protiv šumskih požara i sustave za upravljanje i štednju vodom, po tom pitanju ništa nisu napravile”.
“Suša i borba protiv šumskih požara nisu im bili prioriteti”, istaknula je.
Komisijin povjerenik Virginijus Sinkevičius složio se sa zastupnicima i rekao, kao i više puta do sad, da “trebamo biti ambiciozniji i uložiti veće napore”.
Što se tiče konkretno poljoprivrede, istaknuo je da politike već postoje, kao što su Zeleni plan i strategija Od polja do stola. Drugim riječima, klimatske i okolišne politike postoje, no potrebno ih je provoditi.
“Paket mjera Fit for 55 je zapravo jedan vektor za provedbu naših ciljeva u praksu”, rekao je u ime Vijeća češki ministar Mikulaš Bek.
Pratite nas na Google vijestima
