Peter Morici, ekonomist i profesor biznisa sa Sveučilišta Maryland u osvrtu za MarketWatch reanimira ideju koja se pojavljuje ususret svakoj cikličnoj krizi globalnog ili lokalnog karaktera.
Američke Federalne rezerve ove godine u nizu sastanaka propitkuju aktualnu monetarnu politiku i njezin učinak na realnu ekonomiju, dok traže nove instrumente i modalitete za emisiju novca u džepove poduzetnika i građana. Morici u takvoj klimi još jednom predlaže radikalnu opciju, o kojoj sve otvorenije promišljaju pobornici Moderne monetarne teorije, pa i pojedini središnji bankari.
>>>Dalio: monetarna politika kakvu poznajemo je na umoru i zamijenit će je nešto poput MMT-a
“Možda bi (Fed) trebao razmotriti neke radikalne opcije – poput dopuštanja običnim pojedincima da otvore račune u središnjoj banci i injekciju ‘novca iz helikoptera’ na svaki od tih računa kad središnja banka procjeni da ekonomija treba poticaj.”
Profesor podsjeća da središnje banke na realnu ekonomiju utječu kroz međubankovnu kamatnu stopu za komercijalne banke, pojedine središnjice, poput Europske središnje banke, ovih dana bankama plaćaju za uzimanje zajmova, što se iz ovog ili onog razloga ne prenosi u podjednako povoljne uvjete za krajnje klijente bili oni građani ili poduzetnici.
“Sljedeći put kad navrati recesija, Fed bi mogao razmisliti o demokratičnijoj politici pa novac ne samo jeftino posuđivati bankama, već ga radije darivati običnim radišnim ljudima. Fed bi tako stimulirao ekonomiju na gotovo identičan način kao i sada, ali bi iz jednadžbe uklonio posrednika,”
Peter Morici
“Suočen s financijskom krizom, Fed je kamatnu stopu u 2008. godini srezao na nulu, ali to nije imalo značajni učinak. Običan narod na rubu bankrota u klimi rastuće nezaposlenosti, pada vrijednosti dionica i rasta cijena nekretnina jednostavno nije bio u poziciji da se dodatno zadužuje kako bi kupio novi automobil ili renovirao kuhinju. Niti banke nisu bile raspoložene za kreditiranje tehnički insolventnih klijenata,” podsjeća Morici.
Uklanjanje posrednika
Fed je potom razbio ortodoksna pravila i inflacijske strahove pa krenuo stvarati kolosalne količine novca za kupnju imovine i obveznica korporativnih ili suverenih dionika. Potez je, nakon u transmisijski mehanizam ugrađene latencije potaknuo ekonomiju, iako je tražena stopa inflacije od blizu ali ispod 2 posto u srednjem roku izostala do današnjih dana usprkos povećanju novčane mase za gotovo 4 bilijuna dolara. O razlozima zašto inflacija izostaje pročitajte u izvješću o Modernoj monetarnoj teoriji iz perspektive velikana Wall Streeta.
>>>Rasprodan je prvi udžbenik Moderne monetarne teorije
“Sljedeći put kad navrati recesija, Fed bi mogao razmisliti o demokratičnijoj politici pa novac ne samo jeftino posuđivati bankama, već ga radije darivati običnim radišnim ljudima. Fed bi tako stimulirao ekonomiju na gotovo identičan način kao i sada, ali bi iz jednadžbe uklonio posrednika,” sugerira profesor.
Kako smo natuknuli, ovakva promišljanja su cikličke prirode i pojavljuju se zajedno s ciklusom posrtanja globalne ekonomije. Ako niste primijetili, recesije stižu relativno pouzdano, u prosjeku svakih 10 do 12 godina. Aktualni ciklus je pritom, dobrim dijelom zahvaljujući monetarnoj politici svjetskih središnjih banaka, dulji nego uobičajeno. Možda bi potrajao i dulje, bez “crnih labudova” (atipičan, skriven i neočekivani događaj s ozbiljnim posljedicama) i “sivih nosoroga” (totalno očita ali ignorirana prijetnja), bili oni jasno vidljivi poput Donalda Trumpa ili prikriveni kao postojana industrijska recesija i deflacijski pritisak unutar europodručja.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.