Christian Hurtz iz njemačkog grada Kölna kaže da se ususret proslavi Nove godine našao osupnut mjesečnom ratom za struju koja se utrostručila u odnosu na ugovorenu.
Slične šokove u inflaciji cijena energije u posljednjim tjednima trpe i milijuni drugih širom Europe.
Dobar dio krize izaziva porast cijena plina s kojim Europska unija i Rusija igraju geopolitički šah nakon što je zaključeno postavljanje Sjevernog toka 2 čije korištenje čeka odobrenje njemačkih regulatora, dok se ruski plin preko Poljske strateški povlači s tržišta.
Stezanje remena
Trošenje većih iznosa na grijanje, rasvjetu i mobilnost napreže i steže kućne proračune i ljulja očekivanja da će od pandemije iznemogli potrošači uzdići izmučenu ekonomiju.
>>>Cijene prirodnog plina otišle u nebo
“Prvo sam pomislio da je to iznos za tri mjeseca,” rekao je Hurtz koji koristi usluge pružatelja u krajnjoj nuždi jer je kompanija s kojom je originalno potpisao ugovor prestala s opskrbom. “Kada sam shvatio da to žele svaki mjesec, pala mi je vilica. To mi je malo pokvarilo božićni odmor.”
>>>Rekordne cijene plina u Europi | 1. listopad 2021.
Reuters piše da je Hurtz jedan od stotina tisuća klijenata privatnih energetskih tvrtki koje zaustavljaju pogone ili propadaju širom Europe. Lani je s tržišta samo u njegovoj zemlji nestalo 39 pružatelja usluga, a oni koji su se održali dilaju cijene dva do triput veće od ugovorenih.
Udarac na bruto domaći proizvode
ING procjenjuje da je udio energije u privatnoj potrošnji u europodručju trenutačno veći od 6% te bi mogao segnuti do 8-10%, smanjujući iznose raspoloživ za želje i troškove. “To bi bilo u skladu s prijašnjim epizodama visokih cijena energije, u kojima su gotovo sve zemlje iskusile pad drugih troškova,” rekao je ekonomist Carsten Brzeski.
>>>Proizvođači očekuju nastavak snažnog rasta cijena ključnih sirovina | Horváth analiza
Udarac na bruto domaći proizvod (BDP) izgledno će biti značajan.
Primjerice, konzultantska tvrtka Nomisma Energia procjenjuje da će cijene plina i električne energije ove godine umanjiti potrošnju kućanstava u Italiji za 2.9% i odrezati 1.1% BDP-a.
>>>Grčka račune za struju i grijanje subvencionira s 18-24 eura po kućanstvu | energetska kriza
Kriza je osobito uočljiva u Španjolskoj čiji bi potencijal rasta BDP-a uslijed “negativnog šok opskrbe” do kraja godine mogao izgubiti 1.4%.
>>>11 europskih zemalja odbilo ‘ad hoc reformu’ veleprodajnog tržišta električne energije
Hurtz kaže da ga divljanje cijena već tjera na stezanje remena. “Moraš stvarno sasjeći. Došlo je do točke u kojoj se moraš pitati možeš li si još uvijek priuštiti taj sir ili bi trebao uzeti onaj s donje police,” veli.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.