Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem 

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je revidirala inflatorna očekivanja i potvrdila stezanje monetarne politike uz izrazito uočljivu izmjenu uobičajeno nedodirljivog gledišta da su pritisci na cijene privremeni.

>>>ECB zabrinut, zagrijan za vraćanje kamata u pozitivni teritorij, gašenje tiskare

Banka je, prvi put otkad je za guvernerku imenovana Christine Lagarde, iskazala izričitu bojazan da bi se inflacija koja povijesne rekorde neumoljivo obara već mjesecima i trenutačno kotira na 8.1% mogla oteti kontroli i izazvati neugodnu petlju cikličkog povećanja cijena i plaća koju je teško rasplesti.

Gašenje tiskare

ECB je najavio da će s 1. srpnja okončati program kupnje obveznica (kvantitativnog popuštanja, tiskanja/štancanja novca) i kasnije u mjesecu povećati temeljnu kamatnu stopu za financijski sustav za 25 osnovnih bodova (ili četvrt posto).

>>>U Njemačkoj najveći rast cijena u 70 godina

Vijeće je signaliziralo da će se stezanje monetarne politike nastaviti u rujnu i da bi korekcija mogla biti veća, ukoliko se kristalizira inflatorni scenarij.

>>>Top bankarica nakon svjetske turneje podijelila gledišta o kamatama, Rusiji i recesiji

“Upravno vijeće namjerava podići ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova na svom sastanku o monetarnoj politici u srpnju,” priopćeno je iz središnjice. “Upravno vijeće očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa i u rujnu. Ako se srednjoročni izgledi inflacije nastave pogoršavati, veće će povećanje biti prikladno na rujanskom sastanku.”

Sokolovi i golubice

Upravno vijeće ECB-a već mjesecima roni kroz naizgled duboku unutarnju introspekciju uz sve uočljiviji raskol u procjenama i gledištima. Glavni ekonomist Philip Lane glavni je zagovornik postupnog povećanja za po 25 temeljnih bodova, dok drugi traže odrješitije stezanje, za pola ili više posto.

>>>Orban upozorio na ‘eru recesije’

Iako je Lagarde od članova vijeća zatražila da se suzdrže od komentiranja unutarnjih prijepora, pažljiviji promatrači mogu uočiti da se recentna manjina disidenata od dosadašnje strategije naizgled pretočila u većinu.

>>>Fed povukao ručnu, ECB dvoji – HUB analizira | monetarna politika

U neizravnoj potvrdi navedenog, ECB je danas još jednom revidirao prognoze i projekcije inflatornih kretanja pa sada u 2022. očekuje godišnju inflaciju od 6.8%, u poredbi s 5.1% u prijašnjoj reviziji.

President Christine @Lagarde introduces the inflation outlook for the euro area pic.twitter.com/wzeXkCawOX

— European Central Bank (@ecb) June 9, 2022

Projekcije

Stopa bi se prema aktualnom – uslijed zapadnjačkog odgovora na rusku invaziju Ukrajine, sankcija, remećenja opskrbnih lanaca, krize hrane i drugih faktora – neizvjesnom modelu, potom trebala spustiti na 3.5% u 2023. i 2.1% u 2024. godini.

>>>Rast plaća pojela inflacija | Ekonomski lab

“Upravno vijeće predviđa da će postupni i održivi put daljnjem povećanju kamatnih stopa biti prigodan,” naveli su iz banke. “Visoka inflacija veliki je izazov za sve nas. Upravno vijeće će osigurati da se inflacija vrati na ciljanih 2% u srednjem roku.”

Prijelomni trenutak

Tržišta su neposredno nakon izjave ECB-a povećala očekivanja za ovogodišnju korekciju kamatnih stopa sa 138 na 143 temeljna boda, što podrazumijeva procjenu da će povećanja biti veća od 25 bodova koje zagovara Lane.

Lagarde je prije nekoliko mjeseci inzistirala da je povećanje referentnih stopa u tekućoj godini “jako neizgledno”.

>>>Rizik od recesije u Njemačkoj ‘značajan’, scenarij stagflacije u Uniji otvoren

ECB na prvo povećanje kamatnih stopa za financijski sustav kreće nakon što su one više od desetljeća provele u negativnom teritoriju. Iako je riječ o povijesnoj prekretnici, rastući broj analitičara drži da upravno vijeće kasni. Druge su vodeće središnje banke svijeta, uključujući američke Federalne rezerve, Banku Engleske ili Australije, već započele s puno odrješitijim i agresivnijim stezanjem.

“Guske u magli”

Kako bilo, povijesna promjena monetarne politike stiže u neugodnom trenutku za povijesni ulazak Hrvatske u europodručje.

>>>Hrvatska je spremna za uvođenje eura s 1. siječnja 2023. | Komisija

Sudeći prema najavama, mi ćemo euro usvojiti na kraju monetarnog partyja, kada njegove sudionike očekuje, izgledno više nego manje bolno triježnjenje.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters