Izazovna sprega cijena i plaća, blagi rast inflacije u eurozoni | travanj 2023.

Eurostat je u srijedu potvrdio preliminarnu procjenu inflacije u europodručju koje nakon ulaska Hrvatske s 2023. godinom broji 20 članica.

Cijene su u travnju porasle na 7.0%, s 6.9% u mjesecu prije.

Uže mjerilo, ili temeljna inflacija, istovremeno se povukla, iako nedovoljno da bi promijenila smjer monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Raščlamba otkriva da je inflacija bez nepostojanih cijena hrane i energije usporila na 7.3%, sa 7.5% u ožujku.

Još uži indikator, iz kojeg su izostavljeni duhan i alkohol, spustio se na 5.6%, s 5.7%.

Riječ o prvim naznakama hlađenja jezgre od prošlogodišnjeg siječnja.

Najniže godišnje stope u travnju su zabilježene u Luksemburgu (2.7%), Belgiji (3.3%) i Španjolskoj (3.8%). Najviše su iskusile Mađarska (24.5%), Latvija (15.0%) i Češkoj (14.3%). U usporedbi s ožujkom, godišnja inflacija pala je u dvadeset i dvije zemlje članice, a porasla u pet.

Izazovna sprega

Znakovito, inflacija pokazuje tendencije ukorjenjivanja u uslužnom i državnom sektoru čiji dionici širom unije traže povišice, doplatke ili dodatke.

Takav je trend izazovan za ECB čiji mandat podrazumijeva održavanje inflacije na 2% u srednjem roku.

>>>Temeljna inflacija nastavila žariti, ECB zabrinut zbog povratne sprege cijena i plaća

Banka je izvan mandata već dvije godine, a aktualne prognoze, projekcije i procjene sugeriraju da će tamo ostati sve do 2025. godine.

Plaće i “jednokratna” novčana pomoć

Realne plaće u većini članica Europske unije danas su manje nego prije ruske invazije na Ukrajinu, no niska nezaposlenost i široke industrijske akcije traže njihovu prilagodbu, što otežava hlađenje cijena.

ECB je davno utvrdio da je nominalni rast plaća od 3% usklađen s ciljanom stopom, ali su plaće od početka godine rasle dvostruko brže.

Trend je osobito silovit u najsnažnijem europskom gospodarstvom, Njemačkoj, gdje su radnici izborili velike povišice. Troškovi rada mogli bi osobito porasti u sljedećoj godini, te produljiti inflaciju.

Tržišta očekuju da će ECB referentnu kamatnu stopu s ljetom povećati tik ispod 3.75%, no pojedini članovi upravnog vijeća upozoravaju da bi to moglo biti nedovoljno.

>>>Njemačka bilježi najveću inflaciju cijena hrane u povijesti praćenja podataka

Nastavak rasta cijena trenutačno očekuju i potrošači i tržišta, s uočljivim odmakom njezinih pokretača iz proizvodnog u uslužni sektor.

ECB, koji je zavjetovao daljnje poskupljenje novca, sljedeće će vijećanje povesti 15. lipnja.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima